Snježana Kopruner: Đaci trebaju više vremena na praksi i biti plaćeni za svoj rad

Dvodnevna konferencija o budućnosti visokokvalitetnog stručnog obrazovanja (VET) u Bosni i Hercegovini, jučer je počela u Zenici pod nazivom “Zajednička odgovornost”, na kojoj sudjeluju i ambasadori zemalja partnera Ministarstva civilnih poslova BiH u ovom reformskom projektu – Austrije, Njemačke i Švicarske.

Snježana Kopruner, direktorica i većinska vlasnica GS-Tvornice mašina Travnik (GS-TMT), istaknula je da je obrazovni sustav stručnog obrazovanja u BiH u “slobodnom padu” i da učenici moraju više vremena provoditi na praksi u stvarnom radnom okruženju.

„Praksa nije izlet niti luksuz — to je posao. Ako učenici rade i doprinose proizvodnji, moraju biti plaćeni i imati reguliran ugovor. Samo tako mogu steći odgovornost i samostalnost“, poručila je Kopruner.

Govorilo se o važnosti praktičnog obrazovanja za mlade, te o potrebnim promjenama u sustavu:

Više vremena u stvarnim proizvodnim pogonima – učenici stječu praktične vještine koje se ne mogu naučiti samo u učionici.

Plaćena praksa – učenici dobivaju naknadu za svoj rad, što povećava motivaciju i osigurava poštivanje njihovog doprinosa.

Mentorstvo i nadzor – stručni mentori prate učenike kako bi se osigurala kvalitetna praksa i razvoj kompetencija.

Bolja koordinacija škole – industrija – planiranje prakse koje odgovara realnim potrebama tržišta rada.

Transparentnost i evidencija – svaki sat prakse i stečene vještine trebaju biti jasno dokumentirani i priznati.

Plaćena praksa u BiH: primjer Koprunerove tvornice

Kopruner ističe da njena tvornica već implementira model plaćene prakse: učenici dobivaju plaćeni transport, topli obrok, a najbolji učenici mogu dobiti i školarinu (200 KM u drugom, 300 KM u trećem razredu). Također se najavljuje otvaranje novog pogona u Zenici, što će pružiti dodatne prilike za učenike i studente.

Pogled prema EU

Kopruner je naglasila da u mnogim zemljama zapadne Europe praksa učenika traje znatno duže nego nastava u učionici. Tamošnji učenici već od srednje škole provode više vremena u firmama, gdje zarađuju, uče samostalnosti i stječu stvarne vještine, što ih bolje priprema za tržište rada.

„Na Zapadu je praksa normalna i plaćena, kod nas to tek treba postati standard. Svaki učenik koji radi u firmi mora imati ugovor, naknadu i mentora“, dodala je Kopruner.

Zašto je ovo važno

Trenutni model, gdje mnogi učenici rade bez naknade ili samo simbolično, vodi do gubitka motivacije, nedostatka stvarnih vještina i nepravedne konkurencije među poslodavcima. Implementacija plaćene prakse, uz mentorstvo i koordinaciju s obrazovnim institucijama, ključna je za budućnost stručnog obrazovanja u BiH.

Piše: Urednik