
Centar za sigurnosne studije navodi da je prošlo više od šest mjeseci od završetka javnih konzultacija Ministarstva sigurnosti BiH u vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH, ali ni Vijeće ministara BiH ni Parlamentarna skupština BiH nisu naznačili kada bi se ove značajne izmjene odredbi mogle uputiti u zakonodavnu proceduru.
Predložene promjene odnose se na mjere koje bi omogućile hitniji i lakši postupak popunjavanja policijskog osoblja na državnoj razini.
Policiji trenutno nedostaje gotovo 30 posto zaposlenika, s projekcijom da će se taj postotak do kraja sljedeće godine povećati za još 15 posto, što realno prijeti ugroziti obavljanje redovnih zadataka iz njihove nadležnosti. U praksi bi to značilo nemogućnost adekvatne zaštite državnih granica, djelovanja u borbi protiv najtežih oblika organiziranog kriminala i terorizma ili pružanja kvalitetne zaštite osobama, objektima i skupovima od međunarodnog i domaćeg značaja.
“Najteža situacija je svakako u Graničnoj policiji BiH (Granična policija BiH), kojoj trenutno nedostaje 761 policajac, a krajem ove godine taj će se broj povećati za dodatnih 125 policajaca. Da stvar bude gora, Vijeće ministara BiH na svojoj je sjednici u srpnju usvojilo novu sistematizaciju Granične policije BiH, čime je broj s postojećih 2426 zaposlenih povećan na 3120. Razumljivo je da su političari prepoznali potrebu povećanja
broja graničara, zbog proširenja opsega posla i dodatnih obveza , kojih, primjerice, susjedna Hrvatska ima oko 6500, ali je neshvatljivo da nisu ponudili niti razmotrili rješenja za evidentnu krizu nedostajućeg osoblja“, ističe Centar za sigurnosne studije.
Policijski službenici na državnom nivou školuju se, odnosno osposobljavaju za rad u državnim policijskih institucijama jedino putem školovanja kadeta u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) u Mostaru, koja trenutno ne posjeduje kapacitete za pravovremeno nadomještavanje nedostajućeg broja policijskih službenika.
Predloženim zakonskim izmjenama predviđa se mogućnost zapošljavanja policijskih službenika iz drugih policijskih tijela u BIH, kao i izmjene odredbi vezanih uz stjecanje uvjeta za mirovinu . To bi policijskom službeniku omogućilo obavljanje određenih dužnosti do 65. godine života, ako ispunjava uvjete i uz suglasnost svog nadređenog, bez obzira na duljinu radnog staža.
Kao što je navedeno, najalarmantnija situacija s policijskim službenicima je u najvećoj agenciji na državnoj razini , Graničnoj policiji BiH, ali slična situacija značajno utječe na rad Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji službenici akumuliraju veliki broj prekovremenih sati. Osim toga, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), čija stopa popunjenosti policijskih službenika od 79 posto značajno ograničava kapacitete za borbu protiv povećanih i modernih sigurnosnih izazova i prijetnji.
“Nadamo se da će vlasti i odgovorni u BiH, u interesu građana i europskih integracija, što ozbiljnije i hitnije pristupiti sistemskom rješenju kroničnog nedostatka policijskog osoblja na državnoj razini, kako bi se barem djelomično poboljšala postojeća nezavidna situacija, s obzirom na opravdano nezadovoljstvo sindikata državnih službenika i policajaca njihovim statusom, ali i pad povjerenja građana u policijske strukture“, rekao je Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, u priopćenju za javnost.
izvor: radiosarajevo.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više