Bosanske državljanke u opasnosti u Siriji, država presporo reagira

“Sirijska vojska je sada oko nas“, napisala je u poruci žena iz Bosne i Hercegovine koja je sa svojom djecom već šestu godinu u najvećem kampu za izbjeglice i obitelji osumnjičenih militanata takozvane Islamske države, Al-Hol, u Siriji.

Nakon gotovo osam godina, otkako je kamp proširen 2018. i 2019. godine, ovo mjesto više nije pod kontrolom kurdskih snaga.

Al-Hol je otvoren početkom 1990-ih za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina mjesto je koje međunarodne organizacije više puta nazivaju jednom od najgorih lokacija gdje se krše dječja prava.

Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurda i Arapa, a prije deset godina uglavnom je bila pod kontrolom “Islamske države”, prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) potisnule skupinu uz podršku koalicije predvođene SAD-om.

Nakon što je teroristička skupina zauzela teritorijalno područje u Al-Holu i drugom kampu sjevernije, Roju, smještene su obitelji osumnjičenih militanata i ljudi koji su živjeli na području pod kontrolom skupine u Siriji i Iraku.

U to vrijeme, cijelim sjeveroistočnim dijelom Sirije upravljala je kurdska autonomna vlast sa SDF-om.

Nakon što je sirijski režim, predvođen bivšim predsjednikom Basharom Al-Assadom, pao krajem 2024., a vlast preuzela bivša džihadistička pobunjenička alijansa iz sirijske pokrajine Idlib, predvođena Ahmedom Al-Shaarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje.

Međutim, 18. siječnja sirijska vojska započela je ofenzivu kako bi preuzela kontrolu nad dijelovima zemlje pod kurdskom vlašću.

‘Kamp je oslobođen od Kurda’

U utorak, 20. siječnja, vojska je stigla do prenapučenog, neuvjetovanog i strogo kontroliranog kampa Al-Hol.

„Kamp je oslobođen od Kurda. Sad čekamo da ‘šef’ dođe i sazna što će biti s nama“, još je jedna poruka jedne Bosanke iz ovog mjesta.

Ona je jedna od oko 40 žena u dva spomenuta kampa u Siriji. Godinama se nadaju repatrijaciji u Bosnu i Hercegovinu.

Sada se ponovno pitaju “hoće li Bosna i dalje čekati” i “što moraju učiniti da ih vrate u domovinu”.

U kampovima se nalazi i više od 60 djece iz Bosne i Hercegovine. Neka od njih su rođena u Siriji i gotovo cijeli život su u kampu.

Međunarodne humanitarne organizacije više su puta upozorile da zemlje podrijetla moraju prihvatiti svoje građane i prekinuti nezakonito višegodišnje pritvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece.

Ujedinjeni narodi opisali su zatvaranje djece kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da nijedno dijete ne smije biti nezakonito ili proizvoljno lišeno slobode.

Osim bosanskih žena s djecom, u Al-Holu se nalazi oko 9000 stranih državljana iz raznih zemalja. Među njima je nepoznat broj državljana Kosova, Crne Gore, Albanije, Srbije i jedan državljanin Hrvatske.

Sestra jedne od bosanskih žena u kampu Roj, koji je još uvijek pod kontrolom kurdskih snaga, rekla je za RFE/RL da je iz poruka saznala da u kampu i oko njega ima više vojnika nego inače.

„Kurdi, napisala mi je sestra, grupirali su se na toj lokaciji. Ništa drugo se ne događa neobično, ali svi su napeti, zabrinuti su što bi se moglo dogoditi“, rekla je Alema Dolamić, čija je sestra Adela od 2017. u Kampu Roj s troje djece.

Bosna i Hercegovina radi na povratku, ali sve ovisi o partnerima

Krajem prošle godine, Radio Slobodna Europa saznao je iz sigurnosnih izvora da se “užurno radi na repatrijaciji iz Sirije”, kao i da su SAD spremne pomoći Bosni i Hercegovini u ovom kompliciranom procesu, što je bio slučaj i 2019. godine kada je iz Sirije organizirano vraćeno 25 građana.

Pet službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) trebalo je u siječnju otići u Siriju kako bi registrirali građane i finalizirali ažurirane popise, prema informacijama koje su sigurnosne agencije neslužbeno podijelile s RFE/RL-om.

Ovo je trebao biti posljednji korak prije organiziranja deportacije iz Sirije.

Međutim, s promjenom situacije na terenu, odnosno nakon što je sirijska vojska preuzela kontrolu nad kampovima i zatvorima, ovaj proces je pauziran, saznaje RFE/RL.

Izvor koji je dio Koordinacijskog tijela, koje se sastoji od nekoliko agencija i institucija, objasnio je za RFE/RL da sada čekaju signal od svojih partnera o tome kako dalje postupiti.

RFE/RL je također zatražio informacije od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kao i od nadležnog Ministarstva sigurnosti, ali odgovora nije bilo.

Vijeće ministara BiH usvojilo je plan za povratak građana iz Sirije još u kolovozu 2022. godine.

Amerikanci prebacuju muškarce povezane s ISIS-om iz sirijskih zatvora u Irak

Nema informacija o točnoj situaciji i boravištu oko 20 odraslih muškaraca i trojice maloljetnika iz Bosne i Hercegovine, koji su bili zatočeni u zatvorima bez suđenja na sjeveroistoku Sirije.

Muškarci u zatvoru sumnjiče se da su pripadnici “Islamske države”, a maloljetnici su u kampovima uglavnom odvojeni od majki i smješteni u ono što je kurdska uprava nazvala “rehabilitacijskim centrima”. Humanitarne organizacije kritizirale su ovu praksu.

Otac jednog od dječaka iz BiH kaže da “apsolutno ništa ne zna” o tome gdje mu je sin.

Oko 200 osumnjičenih boraca “Islamske države” pobjeglo je 19. siječnja iz zatvora Shadadi na sjeveroistoku Sirije nakon povlačenja SDF-a, ali sirijske vladine snage zarobile su mnoge od njih, rekao je američki dužnosnik.

Sirijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je pobjeglo oko 120 zatočenika, od kojih je 81 ponovno uhvaćen.

Kurdske vojne snage su prethodno izjavile da drže oko 10.000 osumnjičenih militanata ISIL-a iz cijelog svijeta u desetak ili više zatvora.

U međuvremenu, američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) pokrenulo je 21. siječnja novu misiju prebacivanja pritvorenika ISIL-a iz sjeveroistočne Sirije u Irak kako bi se “osiguralo da teroristi ostanu u sigurnim pritvorskim objektima”.

Američke snage prevezle su 150 muškaraca koji su bili zatočeni u objektu u Hasaki na sigurnu lokaciju u Iraku. U konačnici bi do 7000 pritvorenika ISIS-a moglo biti prebačeno iz Sirije u objekte pod kontrolom Iraka, priopćio je CENTCOM.

“Usko surađujemo s regionalnim partnerima, uključujući iračku vladu, i iskreno cijenimo njihovu ulogu u osiguravanju trajnog poraza ISIL-a“, rekao je admiral Brad Cooper, zapovjednik CENTCOM-a.

Irak će procesuirati prebačene zatvorenike

Glasnogovornik vrhovnog zapovjednika iračkih oružanih snaga, Al-Numana, rekao je da će muškarci biti prebačeni u službene državne popravne ustanove.

„Prva skupina je već primljena i uključuje 150 terorističkih elemenata, Iračana i stranaca, koji su bili duboko umiješani u ubijanje nevinih Iračana“, rekao je u službenom obraćanju.

O daljnjim transferima zatvorenika odlučit će se kasnije, na temelju procjena sigurnosne i terenske situacije, s ciljem suzbijanja prijetnje koju predstavljaju te osobe, priopćio je Irak.

Vrhovno sudbeno vijeće priopćilo je da će irački sudovi poduzeti “odgovarajuće pravne mjere” protiv pritvorenika nakon što budu predani i smješteni u specijalizirane popravne ustanove, pozivajući se na irački ustav i kaznene zakone.

“Svi osumnjičenici, bez obzira na njihovu nacionalnost ili položaj unutar terorističke organizacije, podliježu isključivo nadležnosti iračkog pravosuđa”, navodi se u izjavi.

Irački dužnosnici kažu da će, prema pravnim mjerama, pritvorenici Islamske države biti odvojeni, a visoki dužnosnici – uključujući strane državljane – bit će smješteni u pritvorski objekt visoke sigurnosti u blizini bagdadske zračne luke koji su prethodno koristile američke snage.

Irački dužnosnici kažu da su sudovi u zemlji odgovorni za osiguravanje poštenog suđenja.

Što Damask želi, a što Kurdi žele?

Nakon tri dana borbi, Sirija je 20. siječnja objavila prekid vatre s kurdskim snagama i dala im četiri dana da pristanu na integraciju u središnju državu, što je potez koji su podržale i SAD.

U priopćenju sirijske vlade navodi se da je postignut dogovor sa SDF-om o izradi plana integracije za pokrajinu Hasaka, uz upozorenje da će u suprotnom državne snage ući u dva grada pod kontrolom SDF-a.

Napetosti između SDF-a i Damaska ​​eskalirale su u sukobe ovog mjeseca nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima o sudbini boraca i teritorija pod kontrolom SDF-a, koji se opirao vladinim zahtjevima da se raspusti i uključi u državno ministarstvo obrane.

Izvor: Radioslobodnaevropa.org