Broj prijava obiteljskog nasilja raste: Više od 100 optužnica i 80 presuda u deset mjeseci

Obiteljsko nasilje jedan je od najozbiljnijih društvenih problema, o čemu svjedoči i činjenica da Kanton Sarajevo i cijela Federacija BIH bilježe porast broja ovog kaznenog djela. U intervjuu za Fenu, Maja Pašić, vršiteljica dužnosti zamjenice glavne tužiteljice Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo (KS), govorila je o tome kako se Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo (KS) suočava s ovim izazovom, koji su glavni ciljevi u radu na slučajevima obiteljskog nasilja, te kako se pruža zaštita žrtvama.

Kazneno djelo obiteljskog nasilja, objasnila je, uključuje djela koja predstavljaju napad na fizički i psihički status i mir žrtava. Takva djela mogu imati različite oblike, od fizičkog i verbalnog nasilja do djela koja su usmjerena na ekonomsko nasilje.

Kada je riječ o trenutnoj situaciji u vezi s kaznenim djelom obiteljskog nasilja u Kantonu Sarajevo, istaknula je da postoji tendencija povećanja broja počinjenja ovog kaznenog djela, ne samo u ovom kantonu, već i u cijeloj Federaciji BIH.

Ljudska patnja i trauma

Na pitanje koji su glavni ciljevi Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo u radu na slučajevima obiteljskog nasilja i kako se oni ostvaruju u praksi, Pašić je odgovorila da su to identifikacija počinitelja ovog kaznenog djela, zatim dokumentiranje kaznenog djela u najvećoj i najboljoj mogućoj mjeri, podizanje optužnice protiv počinitelja, njihovo privođenje sudu i, u konačnici, adekvatna kazna.

Kao poseban cilj istaknula je zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, napominjući da se taj cilj ostvaruje tijekom cijelog tijeka kaznenog postupka, počevši od ispitivanja žrtava kao svjedoka.

“Saslušanjima pristupamo vrlo oprezno, poštujući sva prava oštećenika zajamčena Zakonom o kaznenom postupku Federalnih banaka. Posebno smo oprezni kada je u pitanju dijete ili maloljetnik kao svjedok u kaznenom postupku, gdje se saslušavaju na poseban način, u skladu sa zakonom koji se odnosi na položaj djece i maloljetnika u kaznenom postupku. To uključuje i pomoć psihologa, gdje psiholog može napraviti pauzu tijekom saslušanja i prilagoditi pitanja dobi djeteta ili maloljetnika“, objasnila je Pašić.

Napomenula je da se djeca smatraju žrtvama obiteljskog nasilja, čak i ako su samo svjedočila činovima nasilja.

„To znači da ovaj zločin ne mora biti izravno počinjen protiv njih, dovoljno je da su bili promatrači“, dodala je.

Naglasila je da su svjesni da iza svakog kaznenog postupka i svake prijave obiteljskog nasilja stoji priča o stvarnoj ljudskoj patnji i traumi koja stoji iza tog čina. Upravo je to, kaže, razlog zašto se svakom takvom slučaju u ovom tužiteljstvu pristupa individualno.

Zaštitne mjere

Kada je riječ o zaštiti žrtava, vršitelj dužnosti zamjenika glavnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva KS istaknuo je da zaštitne mjere, tj. mjere zabrane koje sud izriče na zahtjev tužiteljstva, trebaju omogućiti stvaranje sigurnog okruženja u kojem svjedoci mogu slobodno davati svoje iskaze bez ikakvog ometanja ili prisile te u miru čekati ishod kaznenog postupka.

Napomenula je da prema Zakonu o kaznenom postupku Federalnog parlamenta, oštećene strane imaju pravo odbiti svjedočenje kada su u pitanju bliski srodnici počinitelja, kao što su roditelji, djeca ili supružnici.

„Navedene mjere imaju za cilj spriječiti bilo kakav utjecaj počinitelja na te osobe u smislu stanja njihovih iskaza i odbijanja svjedočenja, što bi nam otežalo sam postupak“, naglasila je.

Osvrnula se i na mjeru pritvora koja bi, kaže, trebala omogućiti što objektivnije vođenje istrage i kaznenog postupka, posebno kada je riječ o prikupljanju dokaza subjektivne i materijalne prirode.

„Osim što sprječava utjecaj svjedoka u vezi s njihovim iskazima, ova mjera, kao i zaštitne mjere, odnosno mjere zabrane, imaju i drugi cilj, a to je sprječavanje ponavljanja kaznenog djela obiteljskog nasilja od strane iste osobe u odnosu na iste žrtve.

Mjera pritvora je najstroža mjera kojom se osoba lišava slobode. Koristi se, predlaže i izriče samo u slučajevima kada je dotična osoba već kažnjena za ovo ili slična kaznena djela, kada je način izvršenja kaznenog djela obiteljskog nasilja ili posljedice koje nastaju za žrtve posebno teške, te kada su djela obiteljskog nasilja ponovljena i traju dulje vrijeme“, objasnila je Pašić.

Pritvor kao sigurnosna mjera

Dodala je da se pritvor razlikuje od zatvora, jer pritvor nije kazna već sigurnosna mjera koja osigurava da je osumnjičenik, odnosno optuženik, dostupan pravosudnim vlastima te da se postupak provede što učinkovitije i ekonomičnije.

Govoreći o poteškoćama u dokazivanju kaznenih djela obiteljskog nasilja, naglasila je da se najčešće suočavaju s činjenicom da žrtve često odbijaju svjedočiti, što im zakon omogućuje kada su u pitanju njihovi bliski srodnici.

„To nam otežava dokazivanje jer su to obično jedine osobe koje su svjedočile događaju. Ovu situaciju prevladavamo korištenjem drugih dokaznih sredstava u kaznenom postupku, a to su svjedoci i materijalni dokazi.

Kad su u pitanju svjedoci, to su najčešće policajci koji prvi dolaze na intervenciju.

“Mogu uočiti posljedice počinjenja kaznenog djela u smislu predmeta nastalih tim kaznenim djelom ili tragova poput kapi krvi, ako je došlo do ozljede oštećenika, zatim razasutog ili polomljenog inventara, namještaja na mjestu događaja, ozljeda oštećenika, poderane odjeće…“, pojasnila je.

Svi pronađeni tragovi i predmeti dokumentiraju se istražnim radnjama i kasnije koriste kao dokazi na sudu, što je, prema njezinim riječima, doprinijelo većem broju osuđujućih presuda.

Suradnja između institucija

Komentirajući suradnju s drugim tijelima i institucijama, kao što su, između ostalog, policijske agencije, sudovi, centri za socijalni rad, sigurne kuće i škole, istaknula je da bez njih rezultati Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo u vezi s navedenim kaznenim djelom ne bi bili uspješni te da ne bi bilo osuđujućih presuda.

„Policija, zajedno s Tužiteljstvom, identificira počinitelja te provodi istražne radnje i prikuplja dokaze pod nadzorom tužitelja koji radi na slučaju. Policija može predložiti hitne zaštitne mjere, dok sud izriče zaštitne mjere, zabrane i pritvor te kontrolira sve izrečene mjere. Sud u konačnici odlučuje o krivnji počinitelja kaznenog djela i izriče sankciju, koja može biti novčana kazna, uvjetna osuda ili zatvor“, objasnila je.

Zamjenik glavnog kantonalnog tužitelja KS također je ukazao na važnu ulogu škola, centara za socijalni rad i sigurnih kuća.

„Kad su u pitanju škole, one su sada sasvim sposobne prepoznati ima li među njihovim učenicima djece koja su žrtve obiteljskog nasilja, na temelju „dijagrama toka“ koje imaju, a zatim to mogu prijaviti nadležnim tijelima. Centri za socijalni rad su tijela koja nam daju informacije u vezi s obiteljskim odnosima, što nam je važno u prikupljanju dokaza za ovo kazneno djelo. Žrtve obiteljskog nasilja možemo smjestiti u sigurne kuće kako bi imale potrebnu sigurnost dok čekaju ishod postupka, na mjestu gdje počinitelj ne može pristupiti“, objasnila je kako funkcionira suradnja.

“Izuzetno dobri” rezultati

Govoreći o statistici i rezultatima rada Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo u borbi protiv obiteljskog nasilja, Pašić je navela konkretne podatke za deset mjeseci ove godine.

„Imali smo više od 100 optužnica za ovo kazneno djelo, 177 pritvorskih slučajeva i više od 80 pravomoćnih presuda, od kojih je polovica rezultirala uvjetnim osudama za počinitelje, a druga polovica zatvorskim kaznama“, naglasila je.

Ove rezultate ocijenila je iznimno dobrima, napominjući da su ipak povezani s tendencijom povećanja broja počinjenja ovog kaznenog djela.

Na kraju razgovora naglasila je da svi koji rade na slučajevima obiteljskog nasilja teže postizanju rezultata gdje će počinitelji biti adekvatno kažnjeni, a presude i izrečene sankcije doprinose posebnoj i općoj prevenciji.

“Kada su u pitanju rezultati specijalne prevencije, nastojimo osigurati da se sankcija odmjeri tako da počinitelj ne ponovi ovo ili bilo koje drugo kazneno djelo, dok u smislu opće prevencije nastojimo poslati poruku javnosti, ali i svim drugim potencijalnim počiniteljima ovog kaznenog djela, kakav ih epilog može očekivati ​​ako se usude počiniti ovo, kao i druga kaznena djela u skladu s Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine“, zaključila je Pašić.

izvor: fokus.ba