
Propast termoelektrana Ugljevik i Gacko nije iznenađenje, već rezultat desetljeća zanemarivanja i nedostatka ozbiljnih investicija, navodi Deutsche Welle u svojoj analizi energetske situacije u Bosni i Hercegovini.
Zastoj u radu otkrio je dotrajalost opreme i duboku ovisnost Republike Srpske (RS) o uvozu električne energije, što entitet košta milijune.
Od izvoznika do uvoznika električne energije
RS je do nedavno bila jedan od najvećih izvoznika električne energije u regiji, što je bila ključna imovina za vlasti. Međutim, arbitražna presuda u vezi s termoelektranom Ugljevik i spor sa Slovenijom dodatno su opteretili sektor. Trećina proizvedene električne energije sada se preusmjerava bivšem partneru iz bivše Jugoslavije, s kojim su zajednički izgradili termoelektranu Ugljevik.
Deutsche Welle ističe da RiTE Ugljevik danas pokazuje kako se energetska politika u RS-u pretvorila u privatni posao, a ne u instrument javnog interesa. Ruski oligarh Rašid Serdarov dobio je koncesiju nad ključnim zemljištem i budućim rudnicima uz obećanje stotina milijuna eura ulaganja. Rezultat je, međutim, termoelektrana bez dovoljno ugljena i financijski gubici za javno poduzeće.
Ukupna dogovorena kupoprodajna cijena za “Komsar” iznosi 240 milijuna KM, od čega je plaćeno oko 180 milijuna. Proračun za 2026. godinu ne predviđa isplatu preostalog iznosa od 60 milijuna KM. Deutsche Welle ocjenjuje da je ovo “klasičan primjer kombinacije vlade, koncesija i stranačkog kapitalizma”, u kojem se energetska sigurnost žrtvuje za interese privatnih partnera, javlja agencija Beta.
Dok model termoenergetike “puca po šavovima”, RS se okreće litiju. Švicarska tvrtka ArCore traži koncesiju na Majevici za sirovine potrebne njemačkoj industriji baterija, što izaziva prosvjede lokalnih stanovnika zbog straha od zagađenja i “prodaje Majevice”. Aktivisti upozoravaju na obrazac devastacije osjetljivog ekosustava Jadar-Majevica i prekogranično zagađenje.
Blokade u Federaciji BiH
U Federaciji Bosne i Hercegovine, ključna infrastrukturna investicija – Južna plinska interkonekcija – godinama je blokirana zbog političkog spora oko tvrtke za upravljanje. Američko preuzimanje projekta učinkovito je prekinulo zastoj, nudeći razvoj plinovoda do 170 kilometara i pristup LNG terminalu, dok se domaći dionici muče s postizanjem dogovora.
U međuvremenu, Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s rastućom nezaposlenošću i odlaskom radne snage. Samo u 2025. godini zaposlenost je pala za više od 10.000 radnih mjesta, prema podacima Porezne uprave.
Pravne i financijske pogreške
Deutsche Welle podsjeća na arbitražnu presudu protiv Slovenije, za koju je Bosna i Hercegovina platila više od 100 milijuna KM. Spor oko Viadukta simbolizira nesposobnost države da zaštiti svoje interese, dok druge koncesije, posebno u obnovljivim izvorima energije, ostaju zarobljene u nadmetanju na entitetskoj razini.
Izgledi za 2026. godinu su sumorni bez radikalnih reformi politike. Južna plinska interkonekcija ima potencijal stabilizirati opskrbu i podržati rast BDP-a, ali samo unutar šire strategije integracije elektroenergetskog sustava. Termoelektrane u RS-u suočavaju se s jasnim raskrižjem: ili ozbiljna ulaganja i restrukturiranje, ili nekontrolirana gašenja i rastući troškovi.
Deutsche Welle u svojoj analizi o koncesijama za litij također upozorava: prioritet mora biti zdravlje stanovništva, zaštita okoliša i stvarna dodana vrijednost za domaće gospodarstvo. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će ostati “rudarska kolonija” koja prodaje resurse, dok građani snose posljedice zagađenja, dugova i energetske nesigurnosti.
izvor: Vijesti.ba

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) svečano je u Mostaru otvorila prvi certificirani Centar za obuku kontrolora zračnog prometa u Bosni i Hercegovini, čime je napravljen važan iskorak za domaće civilno zrakoplovstvo.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine u kolovozu bi trebali primiti uvećane mirovine, nakon drugog redovitog usklađivanja u ovoj godini.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Krajem lipnja, odnosno početkom srpnja 2026. godine, u Bosni i Hercegovini evidentiran je 109.121 blokirani račun poslovnih subjekata, što je za 263 više nego mjesec ranije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
2. srp 2026.
Pročitaj više
Poljoprivrednici u Ljubuškom privode kraju ovogodišnju berbu ranog krumpira, a iako sezonu ocjenjuju prosječnom, već godinama upozoravaju na isti problem – kronični nedostatak radne snage.
30. lip 2026.
Pročitaj više