
Kada će izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO) ugledati svjetlo dana? Hoće li od nove godine umirovljenici u Federaciji BiH imati bolji položaj, pravedniju raspodjelu i veće mirovine? Hoće li konačno doći do redovitog i izvanrednog usklađivanja mirovina? Što je dogovoreno, a što se može ispuniti? Gosti emisije „Plenum“ bili su Adnan Delić,
Kada će izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO) ugledati svjetlo dana? Hoće li od nove godine umirovljenici u Federaciji BiH imati bolji položaj, pravedniju raspodjelu i veće mirovine? Hoće li konačno doći do redovitog i izvanrednog usklađivanja mirovina? Što je dogovoreno, a što se može ispuniti?
Gosti emisije „Plenum“ bili su Adnan Delić, Haso Halilović i Marinko Jovanović.
Ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH, Adnan Delić, govorio je o statusu izmjena i dopuna Zakona o MIO-u, rokovima, fiskalnoj procjeni te novim mjerama koje će utjecati na umirovljenike u Federaciji.„Što se tiče Ministarstva rada i socijalne politike, učinili smo sve što je do nas i službeno uputili zakon u proceduru. Napravili smo analize, istraživanja i pripreme kako bi tekst zakona bio kvalitetan i usklađen.“ tvrdi Delić.
Najvažniji korak koji je preostao je fiskalna procjena Federalnog ministarstva financija. Nakon usklađivanja zakona i njegovog podržavanja od strane Reprezentativnog saveza umirovljenika FBiH, dogovoreno je da zakon treba stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Prema procjenama, izmjene i dopune zakona stajat će Federaciju BiH blizu 500 milijuna KM. „To je ogroman iznos, ali važno je da se time poboljša položaj i financijska prava umirovljenika.“
Ako minimalna mirovina bude određena na iznos oko 700 KM, to će značiti da linearno rastu sve mirovine — minimalne, prosječne i najviše. No, sve ovisi o usvojenom proračunu.
Na pitanje hoće li mirovine biti usklađivane dva puta godišnje, Delić odgovara: „Da, već je definirano da će se mirovine redovito usklađivati 1. siječnja i 1. srpnja – prema formuli koja kombinira rast prosječne plaće i indeks potrošačkih cijena, u omjeru 60 % prema 40 % – dakle 60 % se odnosi na prosječnu plaću, a 40 % na indeks potrošačkih cijena ili obrnuto – ovisno koji omjer bude povoljniji za umirovljenike. U slučaju negativnih kretanja, stečena prava se ne mogu umanjivati.“
Na pitanje zašto je odbijeno izvanredno usklađivanje mirovina, ministar objašnjava: „Nije točno da smo odbacili izvanredno usklađivanje. Uveli smo dva redovita usklađivanja godišnje, umjesto dosadašnjeg jednog godišnjeg i mogućnosti izvanrednog ako ekonomski pokazatelji to dozvole – prije svega rast BDP-a i uravnotežen proračun”
Realna mirovina?
Predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH, Marinko Jovanović, komentirao je najave o povećanju minimalne mirovine na 700 KM od 1. siječnja iduće godine (ako izmjene zakona budu usvojene i stupe na snagu). Istaknuo je da rast mirovina u proteklih nekoliko godina nije pratio troškove života:„Činjenica je da smo u zadnjih nekoliko godina dosta poremetili usklađivanje mirovina sa stvarnim stanjem u životu. Sve je poskupjelo, cijene svega su otišle u nebo, a mirovine su stagnirale.“ „Za sada, ta minimalna osnovica od 700 maraka izgleda sasvim pristojno u odnosu na sadašnje stanje “
Navodi da je dogovoreno usklađivanje omjerom 60 – 40, unatoč ranijim zahtjevima umirovljenika za 70-30. „Tražili smo ranije 70-30, mogli smo i 80-20… ali fiskalna procjena je jako važna jer su planovi vrlo ambiciozni.“
Govorivši o modelu dodatka koji bi zamijenio izvanredno usklađivanje mirovina, kaže da je prijedlog realan i dobro definiran. „Predložili smo rješenje koje je usklađeno sa svim relevantnim stranama… Nama je bitno da ovaj zakon, ovako kako je formuliran, stupi na snagu 1.1.2026. godine. I mislim da se njime postiže značajan pomak u cijeloj situaciji oko mirovina.“
„Sedamsto maraka nije mnogo“
Prema riječima Halilovića, predsjednika Saveza umirovljenika „Sedamsto maraka nije mnogo. Ne zadovoljava ni osnovne potrebe, ali u ovom trenutku to je realno i važno.“
Umirovljenici su, zajedno s predstavnicima Vlade, uskladili nacrt izmjena i dopuna zakona, koji bi prema dogovoru trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2026. „Uložili smo mnogo vremena, truda i znanja. Vlada je jamčila da će zakon biti usvojen u parlamentarnoj proceduri i omogućiti redovito usklađivanje mirovina od siječnja 2026.“, kazao je Halilović.
Govoreći o sastanku s predstavnicima Vlade 16. rujna, Halilović kaže da je optimist i vjeruje u dogovor:„Hoću vjerovati ministru, Vladi, premijeru i njegovim zamjenicima. Ne bi smjeli sebi dopustiti luksuz da usporavaju proces.“ Dodao je da su sada „na ispitu“ i vlast i oporba:„Pozicija treba podržati izmjene, a oporba može predložiti korekcije koje bi dodatno poboljšale položaj umirovljenika.“
Halilović naglašava da je ključno da zakon bude usvojen do kraja ove godine, kako bi umirovljenici od siječnja mogli očekivati redovito usklađivanje mirovina prema rastu plaća i troškova života. „Najvažnije je da umirovljenici napokon imaju sigurnost i da više ne čekaju obećanja.“
Raspodjela mirovina
Halilović je istaknuo da izmjene zakona konačno trebaju uvesti red i pravedniji odnos prema onima koji su duže radili i više uplaćivali:„Nerealno je da netko s 15 godina radnog staža ima istu mirovinu kao onaj koji je radio 40 godina.“
Dodao je da je jedan od najvećih problema odnos između broja zaposlenih i umirovljenika, koji je – kako kaže – sve nepovoljniji: svakog mjeseca raste broj korisnika mirovina, dok radno sposobno stanovništvo, nažalost, odlazi iz zemlje.
Zaključno: Sustav mora ostati zasnovan na radu i doprinosima – mirovine nisu socijalna pomoć, već pravo zarađeno na osnovi staža i starosti.
izvor: bljesak.info

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više