Dok BiH tapka po ledu, Švedska pokazuje kako se cesta čisti

Snijeg zahvaća gradove i općine širom zemlje, dovodeći do otežanog prometa, opasnosti od poledice i zastoja u komunalnim uslugama. Zbog leda i snijega postavljene su brojne oznake za oprez te se vozači i pješaci pozivaju na pažljivo kretanje kako bi se izbjegle nesreće

U mnogim mjestima zabilježeni su i kvarovi u vodoopskrbi i opskrbi električnom energijom, a građani su ostali bez struje u nekim dijelovima Tuzlanskog kantona. Komunalna poduzeća ističu kako čišćenje snijega otežava i nepropisno parkiranje, dok stanovnici ukazuju na neadekvatno čišćenje glavnih i sporednih ulica. Za uklanjanje snijega i leda s krovova najčešće su zaduženi upravitelji zgrada i vlasnici objekata.

No, istina je da veliki dio posla za čišćenje snijega leži na građanima i stanarima, koji su dužni očistiti prilaze i nogostupe. U praksi, mnogi se nisu baš pokazali – ulice i prilazi često ostaju neočišćeni, a pješaci i vozači sami traže siguran korak. Ironično, zakon predviđa kazne za nečišćenje koje u nekim općinama dosežu i do 10.000 KM, ali očito kazne nisu dovoljno motivirajuće.

Sve ove poteškoće ponovo su otvorile pitanje učinkovitog i održivog pristupa zimskim uvjetima na cestama. Tradicionalno se za posipanje kolnika koriste sol i pijesak, no ova metoda ima ozbiljne ekološke posljedice – so, naime, sve do vodotoka i tla, povećava slanost i narušava osjetljive prirodne ekosustave, što može dovesti do odumiranja biljaka i uginuća životinja. Trošak soli često se navodi kao razlog neadekvatnog posipanja cesta, dok ljudski životi očito nemaju cijenu.

U tom kontekstu, inspirativan primjer dolazi iz Švedske, zemlje koja je prepoznala negativne učinke klasičnog posipanja soli pa je proširila primjenu inovativne i ekološki prihvatljive metode čišćenja cesta. Umjesto same soli, švedske vlasti koriste mješavinu pjeska i melase šećerne repe – prirodnog nusproizvoda. Ova smjesa bolje prianja uz kolnik i manje se ispire, a ne sadrži toksične sastojke, što omogućava i sigurniju konzumaciju od strane divljih životinja.

Rezultati pokazuju da je ova metoda omogućila prohodne i sigurnije cestovne uvjete uz značajno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš te smanjenje broja uginulih ptica. Švedski model privlači pažnju i drugih zemalja koje razmatraju slična rješenja za održavanje sigurnosti tijekom zimskih mjeseci, a njegova primjena mogla bi predstavljati i BiH primjer održivog pristupa zimskim izazovima.

Cjenik kazni za nečišćenje snijega i leda u BiH:
500 KM – fizičke osobe za nečišćenje prilaza ispred stambenih zgrada;
1.000 – 3.000 KM – pravne osobe i vlasnici većih objekata;
do 10.000 KM – najstroža kazna u slučajevima teže ugroze sigurnosti ili ponovljenog prekršaja.

Zaključak je jasan: snijeg pada, led se formira, komunalne službe rade što mogu, građani često ne ispunjavaju svoje dužnosti, sol je preskupa, a sigurnost i okoliš ostaju na čekanju – dok Švedska pokazuje da se može i drukčije.

Urednik