Energetski izazovi BiH: Solarni potencijal ne sprječava rast cijena struje

Ključni događaji u 2026. godini za Bosanskohercegovački odbor elektroenergetičara (CIGRE) bit će povećanje fleksibilnosti u elektroenergetskom sustavu (putem prosumera i skladištenja energije), sudjelovanje na zasjedanju Međunarodne CIGRE u Parizu 2026., za koje je pripremljeno deset znanstvenih referata, i organizacija 5. savjetovanja distributera električne energije CIRED. Najavio je to predsjednik ove asocijacije Zijad Bajramović u povodu sjednice Upravnog odbora CIGRE BiH održane prošlog tjedna u Sarajevu. Bajramović u fokus stavlja povećanje cijena mrežarine “koje je nemoguće izbjeći” i postupni “početak procesa usklađivanja cijena električne energije na tržišnoj osnovi, uz istodobnu zaštitu ugroženih kupaca”.

-Od početka 2026. godine počinje primjena europskih pristojbi na emisije CO2 (CBAM), koje će u potpunosti obuhvatiti naš izvoz električne energije.

Dodatni problem koji stvara CBAM je što onemogućava izvoz i trgovinu električnom energijom iz obnovljivih izvora te je nužno da BiH postane članica u europskoj asocijaciji izdavatelja jamstava podrijetla – kazao je Bajramović. CIGRE je upozorio na svojoj sjednici da energetski sektor BiH ulazi u fazu najdubljih promjena do sada, uz sve snažnije tržišne i regulatorne pritiske Europske unije, posebno kroz mehanizam oporezivanja CO2 (CBAM) koji će od početka 2026. godine zahvatiti i izvoz električne energije iz BiH. Prema viziji razvoja sektora, do 2050. godine očekuje se udvostručenje potrošnje električne energije, što znači znatno bržu elektrifikaciju prometa, masovniju upotrebu dizalica topline i ulaganja u baterijske sustave te skladištenje energije. Ključni dio tranzicije bit će snažniji razvoj obnovljivih izvora, integracija solarne energije u distributivnu mrežu i uvođenje hibridnih elektrana koje kombiniraju više tehnologija na istoj lokaciji. BiH se suočava s ozbiljnim izazovima: nestabilnom proizvodnjom iz hidroelektrana, smanjenim radom termoelektrana i rastućom potrošnjom. Preporuke sektora predviđaju da do 2030. godine treba biti priključeno oko 1500 MW novih solarnih kapaciteta, uz ulaganja od gotovo 1,4 milijarde KM. Iz CIGRE-a upozoravaju da će cijene mrežarine vjerojatno rasti zbog povećanih investicija, ali i da je nužno brzo uskladiti regulatorni okvir kako bi se spriječilo zaostajanje za zemljama regije. Upozoravaju i da CBAM predstavlja dodatni rizik: bez snažnog rasta obnovljivih izvora i uvođenja jamstava podrijetla izvoz električne energije iz BiH mogao bi postati ograničen ili ekonomski neisplativ.

Građanska energija predstavlja jednu od najvažnijih prilika za BiH da smanji ovisnost o fosilnim gorivima, snizi troškove električne energije i samim time ubrza energetsku tranziciju. Stručnjaci iz oblasti energetike istaknuli su da je to put koji Europa već odavno prelazi te da Bosna i Hercegovina treba uhvatiti korak tako što će građanima omogućiti ono što im je zakonom zajamčeno. Kontinuirano poskupljenje električne energije potiče građane da postanu prosumeri, ali nemaju jasne informacije i institucionalnu podršku. Ipak, BiH uvozi struju unatoč solarnim kapacitetima. A zemlje regije i jugoistočne Europe bilježe brzi rast jer postoje jasan sustav i poticaji. U Sarajevu je održana panel-rasprava na kojoj su stručnjaci elektroenergetskog sektora razmatrali pravni okvir, koji omogućuje građanima da reguliraju status kupac – proizvođač. Cilj je omogućiti građanima proizvodnju struje i njezin plasman u elektroenergetsku mrežu. Kako bi se to ostvarilo, poručili su organizatori panela, nadležni moraju pružiti jasne informacije i omogućiti punu primjenu zakona. Iako BiH ima zakonski okvir koji omogućava građanima da budu prosumeri, izazovi su brojni. Najveći je nedostatak zakonskih akata, zbog čega građani prolaze kroz komplicirane i skupe procedure. Nedostaju i poticaji. – Ako ta institucija, to poduzeće nije donijelo podzakonske akte, ti ljudi moraju biti prozvani, moraju odgovarati, biti sankcionirani. Jedino tako možemo doći do toga da građani ostvare pravo koje stoji u zakonu – rekao je Saša Savičić, pravni stručnjak u Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a.

izvor: večernji list