Federalna vlada razorila Fondaciju za kinematografiju

Dugogodišnja agonija u aktivnostima Fondacije za kinematografiju Federacije BiH dosegla je vrhunac. Krajem studenog ove godine otkazana su dva ključna poziva Fondacije za 2024. godinu – za produkciju i za komplementarne aktivnosti. Ovaj potez, učinjen nakon brojnih propusta i prijava, bio je izravan razlog za ostavku člana Upravnog odbora Davida Damjanovića .

Podsjetimo, početkom godine odvjetnica Mirna Milanović-Lalić već je dala ostavku , suočena s ozbiljnim optužbama za sukob interesa, budući da je prije imenovanja u Upravni odbor bila pravna zastupnica Udruženja filmskih djelatnika Bosne i Hercegovine – jednog od najredovitijih prijavitelja na javne pozive Zaklade. Prema informacijama iz pravnih krugova, na njezino povlačenje utjecao je i pritisak Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine

Iako je Fondacija godinama radila uz povremene krize, ipak je više od 20 godina funkcionirala i održavala minimalnu stabilnost. Međutim, dolaskom koalicije Trojka–HDZ, došlo je do ubrzanog urušavanja sustava.

Prvi pogrešan i brzoplet potez napravio je sam premijer FBiH, kada je – pod lobijem grupe filmskih radnika – poništio proceduralno već završene natječaje za 2023. godinu. Time su: blokirana sredstva za cijelu godinu, Fondacija uvučena u niz negativnih pravnih posljedica, te pokrenuti brojni sudski sporovi između prijava koji su već prošli na natječaju i Fondacije, koja formalno djeluje pod Ministarstvom kulture i sporta FBiH.

Ovo je bio početak institucionalnog sloma. Uslijedio je politički dogovor koalicije Trojke i HDZ-a, nakon kojeg je Naša stranka preuzela sektor kinematografije i audiovizuelnih djelatnosti. Uz podršku te stranke, u Upravni odbor imenovane su Emina Ganić i Mirna Milanović-Lalić, te – kao HDZ-a – David Damjanović, pravnik prijedloga Mostara nepoznatoj filmskoj zajednici.

Novi Upravni odbor odmah je krenuo u brutalni obračun sa bivšom upravom Fondacije, a na udaru su se našli i brojni producenti te organizacije koje su godinama bile redovni korisnici sredstava – posebno filmski festivali u Mostaru, Bihaću, Tuzli i drugim gradovima.

U međuvremenu je potpuno ugašen i projekt digitalizacije kina u malim sredinama FBiH, jedan od najvažnijih razvojnih programa prethodne uprave. Time je izravno uništena jedna od ključnih misija Fondacije – širenje filmske umjetnosti na području Federacije BiH.

Afera oko natječaja za 2024. godinu eskalirala je krajem prošle godine. Iza rada UO ostale su desetine žalbi, prijava i tužbi upućenih federalnim institucijama zaduženim za nadzor zakonitosti i kontrolu trošenja budžetskih sredstava. U javnosti su isplivali šokantni podaci o načinu na koji je UO vodio konkursnu proceduru: skrivanje informacija o bodovanju, ignorisanje Statuta, nezakonito tumačenje Pravilnika, pristrasnost u dodjeli sredstava, i pogodovanje uskoj grupi ljudi bliskoj Udruženju filmskih radnika BiH.

Na sve to reagirala je i Federalna budžetska inspekcija, čiji su rezultati doveli do konačnog poništenja spornih natječaja u studenom 2025. godine.Na kraju su filmski radnici – isti oni koji su nagovorili premijera Nikšića da donese pogrešnu odluku o javnim pozivima za 2023. – ovog ljeta označili federalnog premijera kao glavnog krivca za kompletan haos, bez imalo kritičnosti prema onima koji su vodili Upravni odbor Fondacije u protekle dvije godine i koji su svojim odlukama u 2024. godini doveli Fondaciju do potpune paralize.

O svemu ovome DEPO Portal detaljno je pisao u vrijeme ove afere, a poništenjem spornih natječaja samo su potvrđeni brojni navodi koje su filmski radnici i putem našeg portala iznosili protiv postupaka članova Upravnog odbora. Sve u svemu, rezultat dvogodišnjeg djelovanja ovog Upravnog odbora je katastrofalan: potpuna blokada kinematografskog života, filmovi se ne snimaju, festivali se gase, izgubljeno je nekoliko godina produkcijskog kontinuiteta. BiH je danas posljednja u Europi kada je riječ o podršci filmske industrije.

Nakon ostavki Davida Damjanovića i Mirne Milanović-Lalić, u Upravnom odboru ostala je još samo Emina Ganić – osoba koju veliki dio filmske zajednice i dalje ne prepoznaje kao relevantan stručni autoritet, već kao javnu figuru bez profesionalne težine u audiovizuelnom sektoru. Doduše, nedavno je, umjesto advokatice Milanović-Lalić, u Upravni odbor izabrana Aida Cerić , uposlena u BH Telecomu. Emina Ganić, nakon neuspješnog dvogodišnjeg mandata u UO sada se nalazi pod pritiskom da napusti funkciju, kako bi se otvorila mogućnost za obnavljanje povjerenstva filmske zajednice prema Upravnom odboru. To je jedini put da se Fondacija deblokira i dobije šansu za normalizaciju svog rada… Svi se sada pitaju: što ona čeka sa svojim ostavkom?! Za sada je Fondacija za kinematografiju FBiH i dalje paralizirana – bez kredibilnog i funkcionalnog Upravnog odbora, bez konkursa, sa zaustavljenim procesima, sudskim postupcima i blokiranim sredstvima.

Točnije rečeno: BiH više nema kinematografiju kojom smo se nekada ponosili.

izvor: Depo portal