Gdje nestaje briga za zdravlje građana: BiH u oblacima smoga

Do sada je prostorna raspodjela onečišćujućih tvari u zraku u Sarajevu bila uglavnom nepoznata, kao i njihovi izvori. Sada je , koristeći svoj mobilni laboratorij, Institut Paul Scherrer PSI prvi put pružio pouzdane podatke – i otkrio uzroke visokih razina onečišćenja.

Sarajevo , olimpijski grad 1984. godine, uvijek je spreman rušiti rekorde – nažalost, i kada je riječ o onečišćenju zraka . Tijekom zime, zrak iznad glavnog grada Bosne i Hercegovine u jugoistočnoj Europi još je više zagađen česticama nego zrak u kineskoj prijestolnici Pekingu. To je pokazao istraživački projekt SAAERO (Sarajevo Aerosol Experiment), u kojem su sudjelovali istraživači iz osam zemalja. Uz Laboratorij za atmosfersku kemiju pri PSI Centru za energetske i okolišne znanosti, vodeću ulogu imali su i Sveučilište u Novoj Gorici (Slovenija) te Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine.

Početkom 2023. godine, 
André Prévôtov tim prošao je kroz Sarajevo i tijekom tri tjedna obavio 
39 mjerenja – kroz gusto naseljena stambena područja na obroncima uske doline, uz glavne ceste i u samom centru grada. U tu svrhu koristili su PSI-jev “smog-mobil”: kombi s kompletnim mobilnim laboratorijem s najsuvremenijim instrumentima za određivanje kvalitete zraka. 
Rezultati su sada objavljeni u časopisu 
Environment International.

“S’ ovim mobilnim mjerenjima prvi smo put mogli vidjeti gdje se javljaju posebno visoke razine onečišćenja “, kaže Prévôt, koji vodi Laboratorij za atmosfersku kemiju u PSI-ju. „U nekim slučajevima postoje velike razlike između susjednih ulica .“

Istraživači su također uspjeli identificirati izvore onečišćenja : „Grijanje na kruta goriva, poput drva i ugljena u stambenim područjima, glavni je faktor koji povećava koncentraciju čestica navečer“, kaže Prévôt.

Oko dvije trećine svih mjerenja premašilo je preporučenu dnevnu granicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za fine čestice (PM2.5) od 15 mikrograma po kubnom metru. Zabilježene su i kratkotrajne vršne razine od nekoliko stotina mikrograma po kubnom metru.

Neravnomjerna raspodjela zagađenja u večernjim satima

Tijekom dana, onečišćenje česticama je prilično ravnomjerno raspoređeno u gradu. Navečer koncentracije naglo rastu u određenim četvrtima – posebno u stambenim područjima izvan centra. Tamo čak i do 60 posto organske komponente čestica potječe iz peći na drva. PSI tim je također pronašao visoke koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika , koji se smatraju kancerogenima.

Zrak je zagađen i u staroj gradskoj četvrti Baščaršija na istoku grada. Međutim, te emisije ne dolaze od grijanja na drva, već iz kuhinja brojnih restorana.

“Ovdje vam je miris roštilja stalno u nosu“, kaže članica PSI tima i koautorica studije, Katja Džepina . Postoji i jedna prednost za stanovnike : noću svježi zrak ulazi u dolinu s istoka, pa se razina onečišćenja smanjuje brže nego na zapadnoj strani.

Sumporni dioksid iz starih elektrana

Još jedan onečišćujući element zraka je sumporov dioksid. Osamdeset i jedan posto svih europskih emisija ovog plina dolazi sa Zapadnog Balkana – prvenstveno iz starih termoelektrana na ugljen koje datiraju još iz sovjetskog doba. Kada su istraživači PSI-ja krenuli iz Züricha sa svojim mobilnim laboratorijem, razine sumporovog dioksida bile su jedva mjerljive. Međutim, čim su stigli u Bosnu i Hercegovinu na Balkanu, vrijednosti su naglo porasle i ostale visoke, posebno u dolinama u i oko Sarajeva.

Kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u Sarajevu, što više zgrada trebalo bi izolirati i priključiti na plinsku mrežu . To nije lako svugdje, posebno na padinama, tako da nema brzog rješenja na vidiku. Osim plina, održivo rješenje mogli bi biti i čišći sustavi grijanja na pelete.

Tisuće smrtnih slučajeva zbog zagađivača zraka

To ima ozbiljne zdravstvene posljedice . U međunarodnoj studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Nature, u kojoj je sudjelovao André Prévôt, istraživači su analizirali toksičnost specifičnih onečišćujućih tvari u zraku. Nije važna samo količina čestica; ključni faktor je oksidativni stres u plućima, koji može izazvati respiratorne i kardiovaskularne bolesti te dovesti do prerane smrti. Već u toj studiji, Sarajevo je bilo neslavno prvo mjesto. Istraživači procjenjuju da bi smanjenje onečišćenja zraka za 50 posto moglo spasiti 5000 života godišnje u Bosni i Hercegovini.

Piše: Bernd Müller 

Stav redakcije–

Zagađenje zraka u BiH već decenijama ugrožava zdravlje građana, a ipak nadležne institucije i dalje ne pokazuju ozbiljnu volju da problem riješe – mjere su spore, fragmentirane i često neefikasne. Građani svakodnevno udišu otrovni zrak, dok političari čekaju “bolja rješenja”. Zagađenje zraka u BiH nije samo ekološki problem – to je javnozdravstvena kriza koja zahtijeva hitnu akciju.