
U Europskoj uniji 2025. zabilježeno je oko 19.400 smrtnih slučajeva na cestama, tri posto manje nego godinu prije, dok je Hrvatska i dalje među državama s višim stopama smrtnosti, pokazuju preliminarni podaci Europske komisije. Iako je na razini Unije zabilježeno 580 žrtava manje u odnosu na 2024. godinu, Komisija upozorava da postoji potreba za trajnim naporima jer većina država članica, unatoč općem poboljšanju, trenutno nije na putu da ostvari strateški cilj smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih za 50 posto do 2030. godine.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da se zemlja nalazi u gornjoj polovici ljestvice po smrtnosti, iznad prosjeka EU-a koji iznosi 43 žrtve na milijun stanovnika. Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2025. godine smanjila broj poginulih za 12 posto, što je također ispod europskog prosjeka koji iznosi 15 posto. Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji, za 38 posto, i Grčkoj, za 22 posto. Prema dostupnim podacima, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja smrtnosti za 50 posto do 2030.
Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska, s 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Procjenjuje se da na jednu poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u pretrpi teške ozljede u prometnim nesrećama. Podaci za 2024. pokazuju da su ruralne ceste najopasnije, s 53 posto svih smrtnih slučajeva, u usporedbi s 38 posto u urbanim područjima i osam posto na autocestama. U gradovima nezaštićeni sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i korisnika motornih vozila na dva kotača i uređaja za osobnu mobilnost, čine 70 posto smrtnih slučajeva. Većina nesreća u urbanim sredinama uključuje automobile i kamione.
Muškarci čine 77 posto poginulih, a žene 23 posto. Posebno zabrinjava visok udio mladih u dobi od 18 do 24 godine te osoba starijih od 65 godina među stradalima, osobito među pješacima i biciklistima.
Vozači i putnici u automobilima sudjeluju u 44 posto smrtnih slučajeva, korisnici motornih vozila na dva kotača u 21 posto, pješaci u 18 posto, a biciklisti u devet posto. Uređaji za osobnu mobilnost čine jedan posto, no broj smrtnih slučajeva povezanih s njima znatno je porastao od 2021. do 2024. Europska unija postavila je 2018. cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama za 50 posto do 2030., uz dugoročni cilj nulte stope smrtnosti do 2050. Komisija navodi da je postignut napredak, ali da trenutačni tempo nije dovoljan.
Izvor: vecernji.ba

MARINA Kalinić, Hrvatica iz Amerike, preko noći je postala jedna od najprepoznatljivijih navijačica nakon što je njezina burna reakcija na VAR odluku tijekom utakmice Hrvatske i Portugala obišla svijet. Snimka na kojoj psuje na engleskom jeziku nakon poništenog pogotka ubrzo je postala viralni hit na društvenim mrežama, a mnogi su se zapitali tko je žena čije su emocije postale simbol navijačke frustracije.
5. srp 2026.
Pročitaj više
Na državnoj cesti D-8 na području Makarske jutros oko 5.20 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je motocikl sletio s kolnika.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Skandalozan politički istup bosanskohercegovačkog glumca Emira Hadžihafizbegovića na ovogodišnjoj Ajvatovici izazvao je žestoke reakcije s obje strane granice, a braniteljske udruge iz Hrvatske službeno su pokrenule inicijativu za oduzimanje njegovog hrvatskog državljanstva.
2. srp 2026.
Pročitaj više
Snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je danas poslijepodne i navečer više dijelova Hrvatske, nakon izrazito vrućeg dana i dugog toplinskog vala, uz naglu promjenu vremena koja je donijela obilnu kišu, tuču i olujne udare vjetra.
1. srp 2026.
Pročitaj više