Iran na rubu: Deseci mrtvih, milijuni na ulicama i nesigurna reakcija Zapada

Prema podacima Iranske novinske agencije aktivista za ljudska prava (HRANA), u prosvjedima je do sada poginulo najmanje 65 ljudi, uključujući deseci civila i pripadnika sigurnosnih snaga, dok je više od 2.300 ljudi uhićeno širom svih 31 provincije zemlje

Demonstracije su započele krajem prosinca 2025. godine, prvotno kao narodna pobuna protiv naglog kolapsa iranskog rijala, pogoršanog ekonomskog stanja i sve veće nejednakosti, no vrlo brzo su prerasle u širi poziv na kraj teokratskog režima i smjenu vladajuće vlasti.

Žestok odgovor vlasti i simboli otpora
Unatoč skoro potpunom gašenju interneta i komunikacijskih mreža koje je Teheran nametnuo kako bi limitirao koordinaciju prosvjednika i spriječio izvještavanje, tisuće ljudi ostaju na ulicama gradova poput Teherana, Isfahana, Širaza i drugih. Snimke s društvenih mreža pokazuju kako demonstranti čak pale slike iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija i koriste znakove prkosa koji su, prema lokalnim zakonima, mogu dovesti do teških kazni, uključujući smrtne

U nekim gradovima zabilježene su i ekstremnije scene: zapaljena je zgrada državne televizije IRIB-a te se šire snimke vatre i dima oko džamijskih objekata, što dodatno ilustrira intenzitet i očaj ljudi na terenu

Reakcije Iranskih vlasti i optužbe

Iranska vlada i sigurnosne strukture čvrsto su poručile da neće popustiti, optužujući strane sile, posebno Sjedinjene Države i Izrael, za poticanje „nemira“ i „djelovanje protiv nacionalnih interesa“. Sigurnosne snage, uključujući i revolucionarnu gardu, demonstrirali su svoju spremnost da upotrijebe silu kako bi ugušili proteste

Unatoč upozorenjima da bi uporaba smrtonosne sile mogla samo produbiti krizu, iranski dužnosnici tvrde da će „onima koji žele razbiti poredak“ biti suđeno i da neće biti tolerancije za sabotažu.

Međunarodni pritisci i američka pozicija

S druge strane, Sjedinjene Američke Države izrazile su podršku demonstrantima i pozvale iranske vlasti da ne koriste silu protiv vlastitog naroda. Američki državni tajnik Marco Rubio je u više navrata izjavio kako Washington „podupire hrabri narod Irana“ i da međunarodna zajednica pozorno prati situaciju.

Međutim, diplomatske i političke reakcije s Zapada ostaju oprezne i nesigurne, što dodatno komplicira ionako napetu situaciju.
Analiza: Iran na rubu – nekoliko mogućih scenarija
Prema komentarima analitičara iz The New York Timesa, Iran se nalazi na kritičnoj prekretnici, ali Zapad nije pripremljen za brze i velike promjene. Prosvjedi, koji su se proširili na svih 31 provinciju, predstavljaju najveći val nezadovoljstva od vala „Žena, život, sloboda“ 2022. godine.

Temeljni zahtjevi prosvjednika — kraj korupcije, represije i lošeg upravljanja — ostaju jasni, ali novost je očita krhkost režima: ekonomski nerazmjerni pad valute, česte nestašice struje i vode te sve veći jaz između realnosti i ideoloških obećanja vlasti.

Iako još uvijek ne postoje signali o neposrednom kolapsu teokratskog poretka, postoje višestruki potencijalni scenariji budućeg razvoja:
Prijelazna vlada s civilnim liderima i organizacijom demokratskih izbora.
Reforma unutar postojećeg sustava, uz očuvanje utjecaja Revolucionarne garde.
Produžene oscilacije bez jasnog ishoda, što bi moglo destabilizirati cijelu regiju

Zapadne vlade, prema autorima analize, moraju se aktivnije pripremiti za ove scenarije, te uspostaviti planove za podršku ljudskim pravima, informacijskoj slobodi i tranzicijskoj pravdi u slučaju dramatičnih promjena.

Iran se već suočava s nizom geopolitičkih izazova — od oslabljenih saveznika na Bliskom istoku do narušenog nuklearnog programa i međunarodnih sankcija — što dodatno otežava reakciju vlasti i doprinosi percepciji vlastite ranjivosti

Bez jasnog diplomatskog ili unutarnjeg rješenja, Iran se danas nalazi u stanju koje bi se moglo pretvoriti u dugotrajnu nacionalnu i regionalnu krizu, s potencijalnim posljedicama daleko širim od njegovih granica.