
Iran se posljednjih tjedana nalazi u jednom od najnapetijih razdoblja posljednjih godina.
Širom zemlje izbili su masovni prosvjedi koji su, iako potaknuti teškom ekonomskom situacijom, vrlo brzo prerasli u širi izraz nezadovoljstva političkim sustavom i svakodnevnim životom pod strogom kontrolom vlasti.
Neposredni povod za izlazak građana na ulice bila je nagla eskalacija ekonomske krize. Iranski rial nastavio je snažno gubiti vrijednost, inflacija je dosegla razine koje ozbiljno ugrožavaju osnovnu egzistenciju stanovništva, a cijene hrane, energenata i lijekova porasle su do granica koje mnogi više ne mogu pratiti. Sankcije, dugogodišnje loše upravljanje i raširena korupcija dodatno su produbili nepovjerenje građana prema vlastima.
Prosvjedi su se iz Teherana brzo proširili na brojne gradove i provincije, uključujući industrijska središta, studentske kampuse i trgovačke četvrti. Na ulicama su se okupili radnici, studenti, trgovci, umirovljenici i mladi, a zahtjevi su varirali od poboljšanja životnog standarda do otvorenih poziva na političke promjene i veće osobne slobode.
Odgovor vlasti bio je brz i oštar. Sigurnosne snage intervenirale su uporabom suzavca, vodenih topova i, prema brojnim izvještajima, i bojevog streljiva. Zabilježeni su deseci poginulih i veliki broj ozlijeđenih, dok su stotine ljudi uhićene. Posebnu zabrinutost izazivaju informacije o pritvaranju maloljetnika i studenata.
Kako bi ograničila širenje prosvjeda i protok informacija, vlast je u više navrata posegnula za djelomičnim ili potpunim isključenjem interneta i mobilnih mreža. Time je onemogućena komunikacija među građanima, ali i rad neovisnih novinara te organizacija za ljudska prava, što je dodatno povećalo strah i neizvjesnost među stanovništvom.
Iranski politički vrh poručuje kako iza nemira stoje strani utjecaji i pokušaji destabilizacije zemlje, dok istovremeno najavljuje određene ekonomske mjere, poput kontrole cijena i promjena u sustavu subvencija. Međutim, mnogi Iranci smatraju da su takvi potezi zakašnjeli i nedostatni te da ne rješavaju temeljne probleme društva.
Međunarodna zajednica sve glasnije poziva na suzdržanost i poštivanje ljudskih prava, no za sada bez konkretnog učinka na ponašanje vlasti. Iran se tako nalazi u dubokoj krizi u kojoj se ekonomski slom, politička represija i društveno nezadovoljstvo međusobno pojačavaju.
Iako je teško predvidjeti daljnji razvoj situacije, jedno je jasno: nezadovoljstvo u Iranu više se ne može svesti na kratkotrajne izljeve bijesa. Riječ je o dubokoj i dugotrajnoj krizi povjerenja između države i vlastitih građana, čije bi posljedice mogle oblikovati budućnost zemlje u godinama koje dolaze.

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Duga čekanja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Europske unije ponovno su otvorila političke rasprave unutar Vijeća ministara BiH. Kolaps koji je zabilježen tijekom prvomajskih praznika, uz primjenu novog EES sustava, postao je tema međusobnih prozivanja, ali i kritika prema vlastitoj administraciji.
6. svi 2026.
Pročitaj više