Izbori postaju glavna tema, a dužnosti Predsjedništva BiH u sjeni

Početkom 2026. godine, deset mjeseci prije Općih izbora, jasno je da aktualno Predsjedništvo BiH rijetko djeluje jedinstveno. U tri godine mandata održano je 27 redovnih i 162 izvanredne sjednice, dok je niz političkih obećanja ostao neispunjen. Umjesto prilike za rezultate, mjeseci prije izbora sve više nalikuju početku kampanje, s više priče o imenima, a manje o programima.

Bez službene potvrde Denisa Bećirovića, iz Trojke stižu poruke da će ponovno biti kandidat za člana Predsjedništva BIH.

“Koliko sam vidio, Fuad Kasumovićeva politička stranka ga je već podržala, a poruke koje dolaze od Naroda i pravde i Naše stranke zapravo su podrška Denisu Bećiroviću i mislim da će on na kraju biti naš kandidat “, kaže Belmin Zukan iz SDP-a.

Čeka se odluka Glavnog odbora, dok će o svojoj kandidaturi odlučiti i SDA. Međutim, u javnosti se nagađa da bi se Bakir Izetbegović ponovno mogao kandidirati protiv Bećirovića, ali se spominje i Sebija Izetbegović. O kandidaturi Rame Isaka odlučivat će i Snaga naroda, dok je Stranka za BIH već potvrdila Semira Efendića, koji je prošli put bio uz Bećirovića, a sada su postupci Trojke ključni razlog za vlastitog kandidata.

“Ako Denis Bećirović ostane član Predsjedništva nakon 2026. i bude ponovno izabran, stranke Trojke će ostati na vlasti na državnoj razini. Poznato je da mi, kao Stranka za Bosnu i Hercegovinu, imamo stav prema radu i političkim aktivnostima stranaka Trojke na državnoj razini i za nas je to neprihvatljivo “, ističe Džemal Smajić iz Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Izbor za člana Predsjedništva BiH bit će, po svemu sudeći, neizvjesniji nego 2022. Ovlasti ove institucije jasno su propisane Ustavom BiH i Poslovnikom, od vođenja vanjske politike do imenovanja mandatara Vijeća ministara, pa se ova utrka smatra ključnom za buduće formiranje vlade.

“Ova tri člana Predsjedništva, podsjećam vas, imenuju mandatara za sastav vlade, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i od toga će zapravo ovisiti nastavak konstituiranja državne vlasti “, smatra Dženan Đonlagić iz DF-a.

Demokratska fronta već je predstavila kandidata za Predsjedništvo iz reda hrvatskog naroda – Slavena Kovačevića. U HDZ-u BiH oštre su reakcije, s porukom da je riječ o neustavnoj politici, dok ime njihovog kandidata još nije potvrđeno.

„Ovo je politika koja silom pokušava promijeniti ustav države, Ustav, i pritom zloupotrebljava sve što se zloupotrebljavati može. HDZ se još nije složio “, ističe Zdenko Ćosić iz HDZ-a BiH.

U toj stranci kao moguća imena u javnosti se spominju državna zastupnica Darjana Filipović, kao i predsjednica Vijeća ministara Borjana Krišto, dok kandidat takozvane Hrvatske petorke još nije poznat, ali se nagađa da bi mogao biti nestranački.

SNSD još nije službeno obznanio ime, a oporba spominje Nebojšu Vukanovića kao potencijalnog kandidata za člana Predsjedništva BiH, s mogućnošću dogovora s drugim strankama, zbog kandidature za entitetskog predsjednika, gdje se spominju Blanuša i Stanivuković.

„Oni trenutno imaju najveće povjerenje među ljudima. Svih ovih prethodnih godina kada smo radili neke druge izračune ovisno o tome tko ima najveće članstvo ili tko je najstarija stranka, zapravo smo griješili na izborima. Naravno, moramo razgovarati s drugim oporbenim strankama “, kaže Zagorka Grahovac s Liste za pravdu i red.

O kandidatima se raspravlja mjesecima unaprijed, dok se o dužnostima Predsjedništva raspravlja puno tiše. Tijekom trogodišnjeg mandata održano je ukupno 189 sjednica, bez mehanizma političke odgovornosti za neispunjena obećanja. Istovremeno, članovi Predsjedništva, s najvećim koeficijentom i rastom osnovice, mjesečno primaju oko šest tisuća maraka, uz plaćena putovanja, hotele i dnevnice. Stoga ne čudi da je borba za ovu poziciju već započela.