
Svinjska mast posljednjih se godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je “zdravija od ulja” i da su je naše bake koristile s razlogom.
Za jedne je to povratak tradiciji, za druge samo još jedan prehrambeni trend. No je li svinjska mast zaista bolji izbor od biljnih ulja i drugih masnoća ili je stvar ipak malo složenija? Kao i obično, odgovor nije crno-bijel i ovisi o tome kako, koliko i za što je koristite.
Što ju razlikuje od ulja i maslaca
Svinjska mast je životinjska masnoća, bogata zasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama. Upravo zbog tog sastava stabilna je na visokim temperaturama, što znači da se sporije razgrađuje pri pečenju i prženju. Zato se često navodi kao dobar izbor za pripremu jela koja zahtijevaju visoku temperaturu – primjerice prženje mesa ili krumpira. Za razliku od nekih biljnih ulja, ne dimi se brzo i ne mijenja okus jela.
S druge strane, biljna ulja nisu sva ista. Maslinovo ulje, primjerice, bogato je nezasićenim masnim kiselinama i ima dokazane pozitivne učinke na zdravlje, ali nije idealno za svaku vrstu termičke obrade. Suncokretovo i kukuruzno ulje često se koriste zbog cijene i neutralnog okusa, ali su osjetljivija na visoke temperature. Maslac, iako omiljen zbog okusa, također sadrži dosta zasićenih masti i mliječne tvari koje lako zagore.
Drugim riječima, svinjska mast ima tehnološke prednosti u kuhanju, ali to ne znači automatski da je “zdravija” u svakom kontekstu.
Zdravlje, količina i realna očekivanja
Najveća zabluda vezana uz svinjsku mast jest ideja da je ona sama po sebi zdravija alternativa svim drugim masnoćama. Istina je da sadrži i mononezasićene masne kiseline, ali i značajan udio zasićenih masti, čiji se unos preporučuje ograničiti. To ne znači da je trebate izbaciti, ali znači da s njom treba biti umjeren.
Problem često nije u samoj masti, nego u količini i načinu prehrane. Ako svinjsku mast koristite povremeno, za jela koja to stvarno traže, i pritom jedete raznoliku prehranu bogatu povrćem, ribe i biljnih ulja, nema razloga za paniku. No ako je koristite svakodnevno i u velikim količinama, teško je govoriti o zdravijem izboru.
Svinjska mast nije čudotvorna namirnica, ali nije ni prehrambeni neprijatelj kakvim se nekad smatrala. Kao i kod većine stvari u prehrani, ključ je u ravnoteži. Ulja, maslac i mast imaju svoje mjesto u kuhinji – pitanje je samo znate li kada i zašto posegnuti za kojim.
Za što je svinjska mast zapravo najbolji izbor u kuhinji
Svinjska mast ima smisla onda kad vam treba masnoća koja podnosi visoke temperature i daje dobar, ali nenametljiv okus. Najbolje se pokazala kod pečenja mesa – posebno svinjetine, piletine i teletine – jer ravnomjerno prenosi toplinu i pomaže stvaranju dobre korice.
Odlična je i za pečenje krumpira, bilo u tavi ili pećnici, jer daje hrskavost kakvu je teško postići uljem. Tradicionalno se koristi i za jela od kupusa, graha i krumpira, gdje mala količina masti zaokružuje okus cijelog jela. Manje je smisla koristiti je za lagane salate ili jela koja se ne zagrijavaju, ali za ozbiljno pečenje i “konkretnu” zimsku kuhinju – svinjska mast i dalje ima svoje mjesto, piše Index.
Izvor: vecernji.ba

Ljetni mjeseci donose više vremena na otvorenom, ali i sve češće ubode komaraca. Dok kod nekih ljudi nakon uboda ostane tek mali trag, drugi razviju velike, crvene i izrazito svrbljive otekline koje mogu potrajati nekoliko dana.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica, a osim što pruža trenutačno osvježenje tijekom visokih temperatura, njezin bogat nutritivni sastav donosi i brojne zdravstvene koristi.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Briga o zdravlju mozga ne počinje tek u starijoj životnoj dobi, već svakodnevnim navikama koje usvajamo tijekom života. Osim kvalitetnog sna, redovite tjelesne aktivnosti i mentalne stimulacije, važnu ulogu ima i prehrana.
18. lip 2026.
Pročitaj više
Zaboravljanje imena ili povremeni problemi s koncentracijom dio su normalnog starenja, no stručnjaci ističu da zdravlje mozga uvelike ovisi o životnim navikama. Sve više istraživanja pokazuje da se kognitivno propadanje može usporiti, a rizik od demencije smanjiti jačanjem takozvane kognitivne rezerve.
6. lip 2026.
Pročitaj više