
Uvjerljivo najviše novca, počevši od proračuna pa preko donacija, članarina i imovine, imaju SNSD, SDA, SDP BiH i HDZ BiH, a ne zaostaju značajno ni druge vodeće stranke.
Političke stranke u Bosni i Hercegovini, posebno one parlamentarne, nerijetko dobivaju goleme svote novca za svoje djelovanje, pokazuje istraživanje koje je proveo Institut “Perpetuum mobile”, pozivajući se na podatke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kako su u razdoblju od 2021. do 2024. godine strankama novac donirali čak i poznati estradni umjetnici.
Uvjerljivo najviše novca, počevši od proračuna pa preko donacija, članarina i imovine, imaju SNSD, SDA, SDP BiH i HDZ BiH, a ne zaostaju značajno ni druge vodeće stranke.
Istraživanjem koje je provedeno tijekom prethodnih nekoliko mjeseci obuhvaćeno je 36 političkih stranaka u BiH, au strukturi prihoda apsolutno najveći dio čini financiranje iz proračuna, čak 71 posto. Slijede donacije sa 17 posto, članarine sa sedam posto, darovi i usluge s dva posto, dok prihodi od imovine čine jedan posto.
Dvije parlamentarne stranke nemaju prihod iz proračuna. Od 36 političkih subjekata samo se pet stranaka financira iz javnog proračuna s manje od 50 posto. Zanimljivo, Republička stranka Srpske (RSS) i Narodni front nemaju niti jednu marku iz proračuna jer te stranke nisu parlamentarne. Jedini predstavnik RSS-a ujedno je i zastupnik u Klubu SNSD-a u Narodnoj skupštini RS.
S druge strane, iako Narodni front ima dva zastupnika u Narodnoj skupštini RS, ta stranka nije postojala na općim izborima 2022. godine, nego su joj se ti zastupnici pridružili naknadno.
Jedina stranka koja se u cijelosti financira iz proračuna jest Liberalna stranka BiH.
Javna poduzeća doniraju novac strankama
Po pitanju donacija, apsolutno prednjači SDA, kojoj je u razdoblju od 2021. do 2024. godine donirano 2.806.372 KM. Slijedi SNSD s 1.393.689 KM, dok je na trećem mjestu, zanimljivo, Narodni front Jelene Trivić sa 847.845 KM.
Donacije strankama mogu dolaziti od fizičkih i pravnih osoba. Fizička osoba tijekom godine može donirati najviše 10.000 KM, a zajedno s članom ukupan iznos ne smije prijeći 15.000 KM. Pravne osobe mogu donirati do 50.000 KM godišnje, ali to ne smiju činiti tvrtke koje posluju s državom. Upravo tu nastaju ozbiljne anomalije.
Kako navodi Srđan Jelisić, projektni koordinator Instituta “Perpetuum mobile” iz Banja Luke, SDP BiH dobio je oko 83.000 KM od čak 14 javnih poduzeća, dok je SDA sljedeća sa šest donatora.
“Što se tiče Republike Srpske, najočitiji i najekstremniji slučaj je Tehnički remont Bratunac i Republička stranka Srpske. Direktor TRB-a i većinski vlasnik je istovremeno i predsjednik Republičke stranke Srpske, a TRB je dobivao tendere od Ministarstva unutarnjih poslova RS. Jedan čovjek je, dakle, s obje strane stola”, naveo je Jelisić.
Doniraju i estradni umjetnici
Prema izvješću, donacije su najpodložnije manipulacijama. Analiza je pokazala da fizičke osobe za pojedine stranke često doniraju maksimalnih 10.000 KM.
“Primijetili smo da tu ima šefova kabineta, savjetnika i drugih te se postavlja pitanje jesu li oni zaista donirali vlastiti novac. Imali smo prijavu i slučaj žene koja je SIP-u BiH da je navedena kao donator, iako nikada nije donirala, kao i slučaj kada je DNS objavio matične brojeve donatora”, rekao je Jelisić.
Posebno je zanimljiv podatak da su pojedini estradni umjetnici također bili donatori strankama, i to kroz navodne koncertne nastupe.
“Najveće donacije išle su prema SNSD-u. Ceca Ražnatović donirala je 9.500 KM, Aca Lukas 9.000 KM, a Miroslav Ilić 7.000 KM. Ceca i Lukas donacije su iz 2022. godine, dok je Ilić donirao 2021.”, tvrdi Jelisić.
Članarine – nepoznate
Još jedan potencijalni prostor za zlouporabu predstavljaju članarine. Kako se radi o internim podacima, teško je utvrditi koliko iznose, tko ih plaća i pod kojim uvjetima. Najviše novca od članarina od 2021. do 2024. godine imao je SNSD – čak 2.613.101 KM.
Slijede SDP BiH sa 1.449.840 KM, SDA sa 886.835 KM, SDS sa 576.573 KM, dok peti po redu HDZ BiH ima 495.449 KM.
Zanimljivo, nakon njih slijedi Stranka umirovljenika BiH sa 303.878 KM neplaćenih članarina.
Najviše imovine ima SDP BiH
Prihodi od imovine za četiri godine iznosili su jedan posto ukupnih prihoda. Prema analizi, najviše imovine ima SDP BiH, što se pripisuje naslijeđenoj imovini bivše Komunističke partije, ali i činjenici da danas iznajmljuju svoje prostore.
U izbornim godinama rastu propagandni troškovi:
U godinama bez izbora stranke najviše troše na administrativne i režijske troškove, dok u izbornim godinama snažno rastu izdvajanja za promidžbu.
Primjerice, u neizbornim 2021. i 2023. godini SNSD je za promidžbu potrošio nešto više od 27.000 KM, dok su režije, administracija i ostali troškovi iznosili 4,3 milijuna KM.
U izbornim 2022. i 2024. godini troškovi promidžbe narasli su na čak 2,4 milijuna KM, dok je za administraciju i režije potrošeno 4,5 milijuna KM.
Daleko najviše po tom osnovu troši SDA. U neizbornim godinama za promidžbu je izdvojeno 47.000 KM, a za režiju 3,2 milijuna KM, dok su u izbornim godinama ti troškovi narasli na 2,6 milijuna KM, odnosno 6,7 milijuna KM.
izvor: Bljesak.info

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više