Hantavirus, u našoj zemlji poznatiji kao uzročnik mišje groznice, prisutan je u našoj regiji već desetljećima. Iako vijesti iz inozemstva izazivaju zabrinutost, epidemiolozi ističu da postoji temeljna razlika između domaćih i južnoameričkih sojeva, prvenstveno u težini bolesti i načinu prijenosa.
U našim područjima, virus Dobrava je vrsta virusa koji se manifestira blažim simptomima, točnije simptomima bubrega, ne prenosi se s osobe na osobu i obično ima blaži klinički tijek, tj. ne završava smrću. Za razliku od slučaja u Americi, soj Andes, koji je karakterističan za Južnu Ameriku, uzrokuje teži oblik bolesti s upalom pluća koja može dovesti do sindroma respiratornog distresa i može završiti smrću “, objašnjava Mia Blažević, specijalistica epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.
Bez obzira na blažu prirodu domaćeg virusa, potreban je oprez prilikom boravka na otvorenom ili čišćenja zapuštenih prostora. Uz sustavno suzbijanje štetočina, važna je zaštita dišnih putova i pravilno rukovanje hranom.
„Vrlo je važno da imamo dobre higijenske navike, da imamo higijenske navike kada je u pitanju priprema hrane, s obzirom na to da hrana koju koristimo, posebno sirova, svježa hrana, dolazi s polja gdje ovi glodavci žive. Suzbijanje štetočina je svakako važno kada govorimo o sprječavanju širenja zoonoza, prvenstveno kada govorimo o glodavcima. I ono što je također važno, s obzirom na to da dolazi toplije vrijeme, sezona čišćenja okoliša, šupa, tavana, da budemo vrlo oprezni prilikom izvođenja ovih radova, da koristimo zaštitne maske, rukavice i da nikada ne uklanjamo prašinu ili lišće metlom “, kaže Amer Tahirović, specijalist epidemiologije u ZZJZKS-u.
Osim individualne zaštite, higijena okoliša izravno utječe na populaciju glodavaca u urbanim područjima. Svako ilegalno odlagalište otpada potencijalno je stanište za vektore zaraze, a u Kantonu Sarajevo njihov broj je alarmantan.
„U Kraljevskom kantonu detektirano je nešto više od 450 lokacija koje se prilikom čišćenja u roku od 24 sata vraćaju državi prije čišćenja, što predstavlja dodatni izazov i problem upravo zbog neodgovornog ponašanja, neodgovornog odnosa prema otpadu koji imaju“, ističe Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP RAD.
Nema razloga za paniku zbog vijesti iz svijeta, ali bolja higijena zajedničkih prostora najvažniji je zadatak i vlasti i građana.
„Mislim da čistoća grada prvenstveno ovisi o nama koji ovdje živimo, što se tiče komunalnih usluga, vidimo na ulici da je prilično čista. Mislim da mi, kao ljudi koji živimo u gradu, definitivno moramo biti pažljiviji “, kaže jedan građanin Sarajeva.
Iako hantavirus u Bosni i Hercegovini rijetko dovodi do najtežih ishoda, higijena javnih prostora i odgovorno odlaganje otpada ostaju glavni čimbenici u smanjenju rizika za javno zdravlje.
