Krišto: Vijeće ministara utvrdilo prijedlog zakona za sprječavanje financiranja terorizma

Navela je da je prije dva dana dobila od Ministarstva sigurnosti prijedlog ovog zakona i da je odmah upućen svim ministrima, da ga mogu iščitati, da bi danas obavili kvalitetnu raspravu na Vijeću ministara, kako bi ispoštovali obveze iz Moneyvala i spriječili stavljanje Bosne i Hercegovine na ‘sivu listu’.

– Imamo još jedan zakon koji trebamo dobiti iz Ministarstva pravde. Svaki put potičemo resore koji su nadležni za obveze i prioritete Bosne i Hercegovine koje ima, da to uradimo što prije. Danas smo, uz kvalitetnu raspravu, utvrdili prijedlog zakona, uputili ga Parlamentarnoj skupštini BiH, da se raspravlja po hitnom postupku – istaknula je Krišto.

Na novinarsko pitanje kakvi su izgledi da BiH ne završi na ‘sivoj listi’ Moneyvala, Krišto je odgovorila da svaki put s razine Vijeća ministara BiH upozoravaju ministre koji su nadležni za obveze, kad je u pitanju postupanje po preporukama iz Moneyvala.

– Ministarstvo pravde je na potezu da nam predloži zakon za koji su oni nadležni. Nadam se da će biti kao i ovaj. Ostalo, kad će biti usvojen, to je stvar Parlamentarne skupštine BiH. Naše je da činimo sve i da tražimo, obveza i odgovornost svakog ovlaštenog resora je da nam dostavi prijedlog, a institucije sukladno svojim zakonskim i poslovničkim procedurama da usvoje – kazala je Krišto.

Navela je da se na današnjoj sjednici vodila rasprava o prijedlogu odluke o uvođenju carina za uvoz čelika.

– To je odluka koju smo imali već prije dvije sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj su, po prijedlogu resornog ministra, pribavljena mišljenja vlada entiteta. Želim ponoviti, kad je u pitanju ova problematika, da je Ustav jasno definirao nadležnost institucija BiH kad je u pitanju vanjsko-trgovinska politika i carine, tako da je to isključiva nadležnost institucije Vijeća ministara i u tom kontekstu odluka za razmatranje ima pravno utemeljenje. Ali sam sadržaj i konkretna odluka je takva da se ona zasniva i privremene mjere na uvoz može uvoditi Ministarstvo vanjske trgovine, sukladno Zakonu o vanjskoj trgovini i vanjsko-trgovinskoj politici – kazala je Krišto.

Međutim, dodala je, “ono što je predstavljeno u ovoj odluci jeste da se i poziva na mišljenja Vlade Federacije BiH, gdje je Vlada Federacije BiH u jednom trenutku podržala svojim zaključcima donošenje ovakve mjere, odnosno donošenje ovakve odluke, a onda je drugom odlukom stavila van snage te zaključke”.

– Doista ti zaključci su tada imali nekakvo pravno utemeljenje s aspekta poštivanja procedure kad su u pitanju ovakve odluke. Želim reći da donošenjem ovakve odluke mi kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pravila vanjsko-trgovinske organizacije. Mi ovakvim putem otvaramo nešto što se zove opet uvođenje, možda, zaštitnih mjera prema nama i za neke druge proizvode. S druge strane, kad je u pitanju i uvođenje carina na čelik automatizmom, povećanjem, sada kad se predlaže u odnosu na prethodnu odluku 20 posto, prethodna je bila 30 posto, kao da smo došli na tržnicu pa možda je previše 30 idemo sad na 20 – navela je predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

Kazala je da su danas imali prilično kvalitetnu raspravu, te da resorni ministar nije zadovoljan “iz razloga što nas nije ni dovoljno uvjerio o elementima koji idu u prilog, u smislu uvođenja ovakvih nekakvih mjera”.

– Razgovarali smo o tome, ako su neke druge zemlje uvele prema nama nekakve zaštitne mjere, recimo kao što je to Srbija, da se to uradi, jer pravni osnov za takvo nešto postoji, to se uradi na bazi reciprociteta. Ali on nije za to. Stoga su uveli ovakvu jednu odluku. Mi smo se o tom izjašnjavali danas u prvom krugu i ta odluka nije dobila potrebnu većinu. Resorni ministar je tražio da se naknadno, u drugom krugu, izjasnimo na jednoj od sljedećih sjednica – pojasnila je Krišto.

Po njenim riječima, mora se dobro procijeniti na koji način utječe uvođenje određenih mjera na tržište i ekonomiju Bosne i Hercegovine.

– Imamo 28 poduzeća koji su dostavili kao mišljenje i napravili su jednu analizu koliko to sve skupa poskupljuje i koliko je to zapravo udar na ekonomiju i ekonomsko tržište Bosne i Hercegovine i da je odluka ovakva, kao u prijedlogu, na neki način neprihvatljiva – kazala je Krišto.