Na početku sjednice potvrđen je globalni fiskalni okvir koji je ranije usvojilo Fiskalno vijeće BiH, čime su stvoreni uvjeti za usvajanje Nacrta proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza za ovu godinu. Krišto je pojasnila da je Vijeće ministara pripremilo prijedlog proračuna i uputilo ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine kao ovlaštenom predlagatelju.
Prema njezinim riječima, ovogodišnji proračun veći je za oko 100 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu, a gotovo cjelokupno povećanje odnosi se na rast bruto plaća i naknada zaposlenih u institucijama BiH.
„Od tog iznosa 97 milijuna KM odnosi se na povećanje bruto plaća i naknada kako bismo izvršili obveze koje proizlaze iz povećanja koeficijenata i usvajanja novog zakona“, rekla je Krišto.
Dodala je kako će retroaktivna isplata povećanih plaća biti moguća nakon usuglašavanja zakonskih rješenja u Parlamentarnom saboru BiH.
Jednom od najvažnijih odluka današnje sjednice ocijenila je usvajanje izvješća o pregovorima između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima i osnovama novog sporazuma, koji bi trebao ubrzati promet robe i putnika između dvije države.
Krišto je podsjetila da trenutno postoji šest BIP graničnih prijelaza – Svilaj, Stara Gradiška, Gradiška, Izačić, Kamensko i Bijača.
Objasnila je da će novi granični prijelaz u Gradišci dobiti status BIP prijelaza, dok će postojeći prijelaz Stara Gradiška ostati otvoren za druge vrste prometa.
„Ovaj sporazum olakšava i ubrzava prijevoz putnika i robe i važno je da procedura njegovog stupanja na snagu bude što prije završena“, poručila je Krišto.
Govoreći o pravima zaposlenih u institucijama BiH, navela je da je donesena odluka o povećanju naknade za troškove prijevoza sa sadašnjih 400 na 460 KM mjesečno, istaknuvši da je riječ o odgovoru na rast troškova života.
Poseban naglasak stavila je i na europske integracije, navodeći da će IPA programi koje financira Europska unija biti usmjereni na jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa, fiskalnu stabilnost te projekte zelene tranzicije i energetske učinkovitosti.
Krišto je upozorila i da politička neslaganja ne smiju blokirati rad državnih institucija, posebno kada je riječ o usvajanju pravilnika i europskim financijskim sporazumima.
Najavila je da će osobno kontaktirati premijera Nermina Nikšića kako bi Vlada Federacije BiH što prije dostavila potrebno mišljenje za nastavak procedura vezanih uz europske sporazume i zajmove.
Govoreći o europskom putu BiH, Krišto je poručila da država mora poštovati procedure koje su prolazile i druge zemlje kandidati te da improvizacije i zaobilaženje procedura nisu dali rezultate.
Na kraju se osvrnula i na pitanje visokog predstavnika, naglasivši da se domaće institucije trebaju oslanjati na vlastitu odgovornost i poštivanje Ustava i zakona, a ne na intervencije međunarodne zajednice.
