
Dok se Europa naoružava tempom kakav nije viđen od Hladnog rata, Bosna i Hercegovina vjerojatno propušta priliku za pristup velikom fondu EU SAFE!
Dostupan je instrument Sigurnosne akcije za Europu (SAFE) – mehanizam financiranja obrane Europske unije od 150 milijardi eura. Stupio je na snagu u svibnju 2025. Iako su SAFE krediti rezervirani za države članice EU-a, pravila otvaraju vrata i zemljama zapadnog Balkana.
Kupujte europske
Naime, SAFE razlikuje dobivanje kredita (samo države članice EU) i sudjelovanje u zajedničkoj nabavi (šira skupina). Za zemlje Zapadnog Balkana relevantan je drugi put, te stoga ovi propisi navode da u programu SAFE putem nabave mogu sudjelovati i zemlje koje su potencijalni kandidati za EU.
Dakle, zemlje u regiji mogu se pridružiti konzorcijima za nabavu koje vode države članice EU-a, ali financiranje ide na stranu EU-a. Partner sa Zapadnog Balkana u biti dobiva pristup zajedničkim okvirima za nabavu, standardima interoperabilnosti i potencijalno integraciji u lance opskrbe.
Svaki projekt nabave financiran putem SAFE-a mora ispunjavati prag „Kupuj europsko“. To znači da najmanje 65% troškova komponenti mora potjecati iz država članica EU-a, Ukrajine ili zemalja EGP-a/EFTA-e (Norveška, Island, Lihtenštajn, Švicarska). Preostalih 35% može doći iz trećih zemalja – uključujući Zapadni Balkan.
Prema specijaliziranom portalu Adria Defense, ovo je primarna ulazna točka za obrambenu industriju regije.
Proizvođači streljiva u Srbiji i Bosni i Hercegovini, proizvođači komponenti u Sjevernoj Makedoniji ili pružatelji logističke infrastrukture diljem regije teoretski bi mogli sudjelovati u lancima opskrbe financiranim od strane SAFE-a – sve dok njihov udio u bilo kojem pojedinačnom ugovoru ne prelazi 35% ukupne vrijednosti komponenti.
Drugi put postoji kroz bilateralna partnerstva za sigurnost i obranu (SDP). Zemlje koje su sklopile SDP s EU-om dobivaju proširena prava sudjelovanja – i potencijalno mogu isporučiti do 65% vrijednosti komponenti, umjesto da budu ograničene na 35%.
Među zemljama Zapadnog Balkana, Albanija i Sjeverna Makedonija već su potpisale sporazume o SDP-u s EU. To ih svrstava u istu kategoriju s Norveškom, Kanadom, Japanom, Južnom Korejom, Moldavijom i Ujedinjenim Kraljevstvom – zemljama s privilegiranim pravima sudjelovanja u SAFE-u.
Srbija, Bosna i Hercegovina i SDP
Srbija i Bosna i Hercegovina, nasuprot tome, nisu potpisale SDP s EU. Njihova trenutna politička ograničenja – dvostruka vanjska politika Beograda i unutarnja disfunkcionalnost BiH – znače da trenutno ne mogu pristupiti proširenoj razini sudjelovanja, iako ih njihova industrijska baština čini potencijalno najvrjednijim doprinositeljima regiji.
Za Bosnu i Hercegovinu, zaključuje portal Adria Defense, SAFE predstavlja i značajnu priliku i potencijalno propuštenu šansu!
Kaže da BiH ima neke od najvažnijih preostalih proizvodnih kapaciteta streljiva u Europi, uključujući tvornice koje proizvode topničko streljivo, streljivo za lako oružje i eksplozive. Ti pogoni rade pod velikim opterećenjem posljednje dvije godine zbog povećane europske potražnje povezane s ratom u Ukrajini.
Međutim, politička fragmentacija i nedostatak funkcionalne koordinacije na državnoj razini mogli bi spriječiti Bosnu i Hercegovinu da iskoristi mogućnosti koje pruža SAFE.
Za razliku od Albanije ili Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina nema formalno Partnerstvo za sigurnost i obranu (SDP) s EU. To znači da tvrtke iz Bosne i Hercegovine mogu sudjelovati samo kao dio 35% komponenti podrijetlom iz trećih zemalja, osim ako se ne promijeni politički okvir.
Još jedan problem
Drugi problem je institucionalne prirode. Sudjelovanje u SAFE projektima zahtijeva pouzdane nacionalne kontaktne točke, transparentne postupke nabave i sposobnost brzog usklađivanja sa standardima EU. Bosna i Hercegovina trenutno zaostaje u sva tri područja.
Bez koordinirane strategije na državnoj razini – koja uključuje Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te industrijske dionike – zemlja riskira da ostane periferna u procesu koji bi mogao oblikovati europsko obrambeno tržište sljedećih 30 godina, zaključuje stručnjak Chris Patkin.

MARINA Kalinić, Hrvatica iz Amerike, preko noći je postala jedna od najprepoznatljivijih navijačica nakon što je njezina burna reakcija na VAR odluku tijekom utakmice Hrvatske i Portugala obišla svijet. Snimka na kojoj psuje na engleskom jeziku nakon poništenog pogotka ubrzo je postala viralni hit na društvenim mrežama, a mnogi su se zapitali tko je žena čije su emocije postale simbol navijačke frustracije.
5. srp 2026.
Pročitaj više
Na državnoj cesti D-8 na području Makarske jutros oko 5.20 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je motocikl sletio s kolnika.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Skandalozan politički istup bosanskohercegovačkog glumca Emira Hadžihafizbegovića na ovogodišnjoj Ajvatovici izazvao je žestoke reakcije s obje strane granice, a braniteljske udruge iz Hrvatske službeno su pokrenule inicijativu za oduzimanje njegovog hrvatskog državljanstva.
2. srp 2026.
Pročitaj više
Snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je danas poslijepodne i navečer više dijelova Hrvatske, nakon izrazito vrućeg dana i dugog toplinskog vala, uz naglu promjenu vremena koja je donijela obilnu kišu, tuču i olujne udare vjetra.
1. srp 2026.
Pročitaj više