Može li se RS otcijepiti bez dogovora sva tri naroda?

Vođa najveće stranke u Republici Srpskoj i stranke koja je na vlasti na razini Bosne i Hercegovine, najavio je da će nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ovog tjedna objaviti daljnje planove, a otkrio je da će jedan od njih biti razmatranje izbornog zakona Republike Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je također priča koja se ponavlja.

Dodik već više od desetljeća najavljuje secesiju

Dodikova priča o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine traje već gotovo desetljeće i pol, a konkretnije obrise dobiva od 2011. godine, kada je Dodik rekao da “nije spreman razgovarati o odustajanju od referenduma”.

U sljedećim godinama, najčešće u izbornim godinama, Dodik je proglašavao stavove koje zastupa i danas, a to su da bi za BiH bilo najbolje da se dogovori mirno razdvajanje, da će se referendum o neovisnosti sigurno održati i da će Republika Srpska biti neovisna.

Najpoznatija rečenica je svakako “Zbogom BiH, dobrodošao RSexit” izgovorena na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 17. veljače 2020. godine.

Dodik je prethodnih godina pozivao na povratak izvornom Daytonu, a sve te priče, prema riječima sugovornika “Nezavisnih novina”, imaju cilj boriti se za glasove u izbornom razdoblju, jačajući svoju poziciju na razini BiH i regije.

Grmuša: Recept za neuspjeh

Na pitanje koliko je realna Dodikova priča o neovisnosti, Milko Grmuša, odvjetnik iz Banje Luke, odgovara da bi sve, čak i ako bismo stvarno pretpostavili da te najave imaju osnovu, imalo smisla samo ako se radi u dogovoru s Bošnjacima. Inače

Grmuša: Recept za neuspjeh

Na pitanje koliko je realna Dodikova priča o neovisnosti, Milko Grmuša, odvjetnik iz Banje Luke, odgovara da bi sve, čak i ako bismo stvarno pretpostavili da te najave imaju osnovu, imalo smisla samo ako se radi u dogovoru s Bošnjacima. Inače…

„Ključni problem je što ako bismo proglasili neovisnost i bili priznati od svih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN), s tom činjenicom se ne bismo preselili u Norvešku, niti u Afriku, Aziju, Singapur ili Južnu Ameriku, već bismo ostali gdje jesmo. Što znači, imali bismo ljude oko sebe, Bošnjake, vjerojatno Hrvate, tko zna koga, sve koji bi se našli u izravnom neprijateljskom okruženju. To bi stvorilo mini-potres kakav je bio devedesetih. Pitajte Boga Oca koliko „Ako bi nam trebala vojska za zaštitu granica, koliki bi se dio našeg gospodarstva automatski pretvorio u ratno gospodarstvo, pitanje je imamo li ljudstva da popunimo takvu vojsku“, upozorava Grmuša.

Jasno je, nastavlja, da Dodik nema suglasnost bošnjačke strane za priču koju promovira.

„Ne da ne postoji, ali ta priča je crvena linija svih crvenih linija za Bošnjake. Ne vidim kako itko s relevantnim povijesnim iskustvom, a znam da se gospodin Dodik često na to poziva, može pomisliti da je na Balkanu moguće dugoročno ostvariti uspjeh za jedan narod uz izravno protivljenje drugih susjednih naroda, samo što taj prvi narod ne znam kakvu svjetsku podršku ima. A sve je bilo obrnuto i to se dogodilo prije 30 godina nekim našim tadašnjim protivnicima na Balkanu i ni oni nisu bili sretni“, ističe Grmuša.

Naglašava da se hitno, ako je u tim područjima ostalo imalo smisla, mora otvoriti unutarnji dijalog i u BiH i u regiji u smislu kako ćemo se jedni s drugima nositi, a ne otvarati ga na drugim mjestima po principu “kako ćemo se jedni s drugima nositi”.

„To je recept za neuspjeh. Velike sile manipuliraju malima za svoje interese. Mislim da je sistemski i strukturalno pogrešan stav da mi, uz bilo čiju podršku, možemo nekoga uvući u problem na domaćem tlu. Nisam pristaša toga i smatram da moramo redefinirati odnose na potpuno drugačiji način, prihvaćajući argumente gospodina Dodika, a dijelom i vlasti u Republici Srpskoj o potrebi restrukturiranja međunarodnog intervencionizma u BIH, promjene načina funkcioniranja Ustavnog suda BIH. Sve su to valjani argumenti, ali to ne možemo učiniti bez Bošnjaka i Hrvata, a tko god misli da možemo, po mom mišljenju, zapravo ne vidi do kraja“, zaključio je Grmuša za „Nezavisne“.

Zagrijavanje emocija građana

Tema neovisnosti Republike Srpske vrlo je popularna među ljudima, donosi lake političke bodove i vlasti u Srpskoj to jako dobro znaju, rekli su sugovornici “Nezavisnih”.

Mirko Matić, politolog, ističe da čak ni u ovoj promijenjenoj geopolitičkoj slici svijeta neovisnost Republike Srpske nije izvjesna.

„I svi to znamo. Trebaju nam pouzdani saveznici i unutarnji kapaciteti koji trenutno ne postoje. Umjesto da se ova tema zloupotrebljava i pompozno najavljuje, vjerujem da je rješenje tiho jačanje demografskih, ekonomskih i demokratskih potencijala kao i veza sa Srbijom i drugim zemljama. Kada se istinski usredotočimo na te točke, ostvarit će se sve o čemu sanjamo desetljećima“, rekao je Matić za „Nezavisne“.

Nadovezujući se na rečeno, Mladen Bubonjić, specijalist za komunikacije, navodi da je priča o secesiji uvijek bila za internu upotrebu.

„S jedne strane, pokušavaju održati aureolu nacionalnog zaštitnika podgrijavanjem nacionalističkih emocija, a s druge strane, prijetnjama secesijom žele ‘političko Sarajevo’ držati u stalnoj neizvjesnosti, što se koristi za cjenkanje i ostvarivanje interesa. Ponekad je narativ o secesiji bio izraženiji, npr. uoči izbora ili nekih važnih datuma, odnosno događaja, poput ukidanja sankcija ili sastanaka s čelnicima, dok je uglavnom bio u drugom planu“, ističe Bubonjić i dodaje da je do sada pokazalo da izjave koje vode u smjeru ove teme nikada nisu imale posljedice.

Smiljanić: Izbori pred vratima

Novinarka Ljiljana Smiljanić ne misli da je odlazak u Izrael, Mađarsku, a sada i SAD nešto što je oslabilo Dodika, već da je ključ svega izborna godina, a listopad je “iza ugla”.

„A da ne spominjem 8. veljače. Prije nekoliko godina upisao sam tu najavu (secesija) u Google kao pojam za pretraživanje i rezultati su pokazali da su izjave i intervjui gdje se to spominjalo bili u izbornim godinama. Doduše, posljednjih godina i češće. Ne znam planira li on stvarno provesti te najave sada ili kasnije. Znam samo da sam umoran od slušanja istih, kao i reakcija na njih iz drugog entiteta. Cijeli život smo slušali istu stvar, a hrana je sve skuplja, cijene stanova i najamnina vrtoglavo rastu. Mnogi su ljudi otišli, i još uvijek odlaze. Ne bih rekao da ikoga briga za rat i sukobe, ali stvarno mislim da su cijene hrane i života puno veći problem za nas“, rekao je Smiljanić.

Blagojević i Flynn podržali su Dodika

Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Illinois, komentirao je putem X mreže Dodikovu izjavu nakon povratka iz Izraela, navodeći da je to pitanje od “velike važnosti za stabilnost u Europi i očuvanje prava na slobodu vjeroispovijesti za kršćane i Židove”.

Blagojevićevu najavu potom je komentirao Mike Flynn, koji je bio Trumpov savjetnik, a brat je Josepha Flynna, predsjednika tvrtke AAFS koja želi graditi Južnu interkonekciju u Federaciji, rekavši da je “potrebno ne samo preispitati Daytonski sporazum, već i cijelu NATO-ovu povelju”.

„21. stoljeće suočava se s ogromnim izazovima i uspostavljanje novih partnerstava i novih ekonomskih i vojnih saveza mora se ozbiljno razmotriti. To se mora dogoditi ili se suočavamo s vremenom velikih posljedica“, napisao je Flynn.