Na meti Tužiteljstva: Kako je prvi čovjek sarajevske inspekcije dobio posao koji danas brani dokumentima iz prošlosti

Dok javnost bruji o akciji „Koverta“, Tužiteljstvo Kantona Sarajevo otvorilo je novo poglavlje istrage koje pogađa sam vrh Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP).U fokusu je Adis Mešić, aktualni direktor KUIP-a, čije se imenovanje sada preispituje do u tančine.

Istraga se, prema navodima izvora bliskih Tužiteljstvu, bavi sumnjama u nepravilnosti oko dokumentacije koju je Mešić priložio prilikom zapošljavanja i kasnijeg imenovanja.Riječ je, navodno, o spornoj potvrdi o radnom stažu i akademskim bodovima — detaljima koji su mu omogućili napredovanje do vrha sarajevske inspekcije.

Papir koji sve mijenja

Prema istražnim spisima, ključan trag vodi do dokumenta koji datira iz 2012. godine, kada je Mešić primljen u KUIP kao tržišni inspektor.Naime, tada je priložio potvrdu kojom se tvrdilo da ima 240 ECTS bodova, iako je, prema stvarnim podacima, posjedovao 180.

Uz to, Tužiteljstvo provjerava i potvrdu o radnom iskustvu izdanu od firme “MCA komunikacije”, čija je direktorica bila Mešićeva supruga.Upravo taj detalj otvara pitanje — koliko su granice između privatnog i službenog tada bile zamagljene?

Istraga, zastara i sumnje

Sudski dokumenti potvrđuju da je Općinski sud u Sarajevu privremeno oduzeo sporni dokument, no Tužiteljstvo je kasnije odlučilo ne nastaviti postupak — pozivajući se na apsolutnu zastaru od deset godina za kazneno djelo krivotvorenja isprave.

Zanimljivo je da je u međuvremenu Mešić naknadno stekao dodatnih 60 ECTS bodova, čime je formalno došao do broja koji je ranije bio osporavan.Zakon, međutim, ne poznaje “retroaktivni popravni ispit” — a javnost se s pravom pita: može li naknadno stečena diploma oprati staru sumnju?

Na funkciji, unatoč svemu

Iako je godinama bio vršilac dužnosti, krajem 2023. godine imenovan je za direktora na puni mandat.Upravo tada počinju i pojačani pritisci i zahtjevi za provjere, što dodatno baca sjenu na cijeli proces.

Građani, s druge strane, s nevjericom prate priču koja se čita kao scenarij — gdje su dokumenti “izgubljeni”, istrage “zastarjele”, a fotelje i dalje čvrsto stoje.

Pitanja koja ostaju

Može li se ovakav slučaj smatrati tek administrativnim propustom ili je riječ o još jednom primjeru institucionalne šutnje?Tko provjerava one koji bi trebali biti čuvari zakona i reda?I najvažnije — koliko povjerenja građani još mogu imati u sistem koji uvijek zakasni, ali nikada ne zaboravi braniti svoje?

S.S.K.

izvor:fokus.ba