Nakon svakog Kurban-bajrama isti problem: Kurbanski otpad se odlaže na nepropisnim mjestima

Umjesto da budu propisno zbrinuti, dijelovi životinjskog otpada nakon klanja kurbana – kože, iznutrice, kosti i drugi ostaci – nerijetko završe u rijekama, potocima, šumama, na livadama ili uz lokalne puteve.

Fotografije i snimci takvih slučajeva redovno se pojavljuju na društvenim mrežama i lokalnim portalima, pokazujući da problem nepropisnog odlaganja kurbanskog otpada još nije riješen. Iako nadležne institucije, komunalna preduzeća i veterinarske službe iz godine u godinu upućuju upozorenja i apeluju na građane da otpad odlažu na propisan način, dio životinjskih ostataka i dalje završava u prirodi.

Stručnjaci upozoravaju da se ne radi samo o ružnim prizorima, već o ozbiljnom ekološkom i sanitarnom problemu. Ostaci životinjskog porijekla mogu zagađivati zemljište i vodotokove, posebno tokom ljetnih temperatura kada se organski materijal ubrzano raspada. Takav otpad privlači pse lutalice, glodare i druge životinje te može predstavljati potencijalni izvor zaraze i širenja bolesti.

Nadležne institucije godinama naglašavaju da animalni otpad ne smije biti odlagan na divlje deponije niti bacan u prirodu. Prema važećim propisima, nusproizvodi životinjskog porijekla moraju biti zbrinuti na odgovarajući način kako ne bi ugrožavali zdravlje ljudi i okoliš.

Posebno zabrinjava činjenica da se ovakvi slučajevi ponavljaju gotovo nakon svakog Kurban-bajrama. Dok većina građana poštuje pravila i odgovorno postupa s otpadom, neodgovornost manjeg broja pojedinaca dovoljna je da izazove probleme koji ostavljaju posljedice na cijele lokalne zajednice.

Bosna i Hercegovina i inače se suočava s problemom neuređenog upravljanja otpadom i velikim brojem divljih deponija. Kada se tome pridodaju tone kurbanskih ostataka koje pojedinci odbace u prirodu, posljedice postaju još vidljivije. Umjesto da praznični dani budu obilježeni solidarnošću i brigom za zajednicu, nakon njih se nerijetko otvara pitanje odgovornosti prema okolišu.

Zbog toga stručnjaci i ekološki aktivisti godinama ponavljaju istu poruku: poštivanje vjerske tradicije ne isključuje odgovornost prema prirodi. Naprotiv, pravilno zbrinjavanje kurbanskog otpada trebalo bi biti sastavni dio kulture i odgovornog odnosa prema zajednici, kako se nakon svakog Bajrama ne bi ponavljale iste scene koje mnogi s pravom nazivaju malom ekološkom katastrofom.