Nikada više sukoba i nemira, a ratovi su samo vrh ledenog brijega

Broj političkih sukoba u svijetu dosegao je ove godine povijesni maksimum: od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 1450 političkih sukoba različitog intenziteta koji još uvijek traju, prema podacima geodata tvrtke “Security Balance 2025.” Michael Bauer International iz Karlsruhea. Tijekom ove godine dodano je 70 novih sukoba, dok ih je 18 okončano.

Prema studiji, ove dokumentirane sukobe ne određuju samo događaji na bojnom polju, već i ekonomski pritisci, strateški signali ili političke blokade, izvještava njemačka novinska agencija DPA.

Autor studije i znanstvenik Nikolas Schwank, koji je prethodno vodio Heidelberški institut za međunarodne studije sukoba, kaže da raste rizik od pogrešne procjene eskalacije . Posljedica relativno niske razine nasilja je suzdržanost u primjeni preventivnih mjera, kao i ograničena spremnost za nove političke i ekonomske pristupe ili za prihvaćanje umjerenih troškova u ranim fazama sukoba. “Kao rezultat toga, akcije se često poduzimaju tek kada je već učinjena znatna šteta.”

Značajan trend ove godine bio je nagli porast bilateralnih trgovinskih i carinskih sporova, posebno potaknut mjerama američke administracije pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Ti su sukobi brzo imali međunarodni utjecaj.

Više ratova

Među sukobima zabilježenim do kraja rujna ove godine, nalazi se 89 ratova, što je 11 više nego tijekom cijele prethodne godine. Ovi vrlo intenzivni oružani sukobi odvijali su se u 31 zemlji. Primjeri uključuju rat između Rusije i Ukrajine , ali i unutarnje sukobe, poput onih na sjeveru Malija. Subsaharska Afrika, i dijelovi AzijeBliski istok .Devet sukoba prvi je put u 2025. godini dosegnulo svoju najvišu razinu – rat. To su bili isključivo sukobi koji su u prethodnim godinama bili nasilni. Povećanje broja ratova u 2025. godini nije rezultat izbijanja novih velikih ratova, već prvenstveno intenziviranja dugotrajnih sukoba.

Najizraženije eskalacije zabilježene su u Somaliji, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso. „Ovi događaji uglavnom ostaju ispod praga percepcije zapadnih medija, ali značajno mijenjaju regionalnu sigurnost“, navodi se u analizi.

Mnogi teški sukobi ispod praga rata

„Ratovi su, međutim, samo vidljivi vrh ledenog brijega“, piše Schwank dalje u analizi. Mnogi sukobi s teškim posljedicama odvijaju se bez trajnog nasilja na bojnom polju, ali ipak utječu, na primjer, na diplomaciju, tržišta i procjene sigurnosne politike.Sankcije, carine, ograničenja izvoza i ulaganja, kao i diplomatski pritisak, koriste se sve ciljanije i često proizvode učinke bez otvorenog ratovanja. Takvi se sukobi često ignoriraju, ali mogu eskalirati u šire geopolitičke ili geoekonomske sukobe, upozorava Schwank.

Također postoje 523 nasilne krize ispod praga rata.

„One se kreću od prosvjeda koji privremeno postaju nasilni – oko 140 prosvjednih sukoba u zemljama poput Francuske, Srbije , Meksika ili Filipina – do sukoba s naoružanim skupinama u zemljama poput Srednjoafričke Republike, Indije ili Indonezije.“Ova kategorija također uključuje prekogranične napetosti, na primjer između Sudana i Južnog Sudana ili između Etiopije i Kenije.

izvor:DW.com