
Norveška narodna pomoć (NPA), jedna od najvažnijih međunarodnih organizacija u području humanitarnog razminiranja, odlučila je do kraja 2025. godine prekinuti svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ova odluka izazvala je zabrinutost među institucijama koje se bave protuminskim radom, posebno Centrom za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), ključnim partnerom NPA-a u posljednja tri desetljeća.Od 1996. godine,
Norveška narodna pomoć (NPA), jedna od najvažnijih međunarodnih organizacija u području humanitarnog razminiranja, odlučila je do kraja 2025. godine prekinuti svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini.
Ova odluka izazvala je zabrinutost među institucijama koje se bave protuminskim radom, posebno Centrom za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), ključnim partnerom NPA-a u posljednja tri desetljeća.
Od 1996. godine, kada je NPA započeo djelovanje u BiH, organizacija je dala ogroman doprinos sigurnosti zemlje oslobađajući više od 116 km² zemljišta od mina i drugih eksplozivnih ostataka rata.
U 2025. godini, NPA je činila oko 14% ukupne radne snage deminera u BiH i osiguravala 18% raspoložive opreme, dok je njihov udio u ukupno razminiranoj površini od 2004. do danas iznosio 16%. Osim razminiranja, NPA je pružala tehničku i netehničku obuku, educirala lokalno stanovništvo o riziku od eksplozivnih ostataka rata i osnaživala nacionalne kapacitete kroz suradnju s BHMAC-om i Oružanim snagama BiH.
Odluka o povlačenju priopćena je na sastanku održanom 13. listopada 2025. godine u Sarajevu, kojem su prisustvovali direktor BHMAC-a, Enis Horzović, i izaslanstvo glavnog ureda NPA-a iz Osla, predvođeno direktorom Međunarodnog sektora Runeom Dale-Andersenom. Norveška strana objasnila je kako je odluka posljedica otežanih okolnosti u protuminskom sektoru, kako u BiH, tako i globalno, te internih reorganizacijskih i proračunskih promjena unutar Vlade Kraljevine Norveške za 2026. godinu. Planirano smanjenje broja zemalja u kojima NPA djeluje s 22 na 19 znači da BiH neće biti među prioritetima, a svi projekti bit će završeni do kraja prosinca 2025. godine.
NPA je provodio ručno razminiranje, razminiranje uz pomoć pasa, tehničke i netehničke preglede, te edukaciju lokalnog stanovništva o riziku od mina. Pružao je i obuku te opremu Oružanim snagama BiH i BHMAC-u, jačajući nacionalne kapacitete za razminiranje.
Odlazak NPA-a znači i desetine izgubljenih radnih mjesta za lokalne deminere.
“Nakon tri desetljeća velikodušne financijske podrške, interes donatora za razminiranje u BiH toliko je opao da neće biti dostupnih sredstava za operacije u 2026. godini,” naveo je u pismu zaposlenicima direktor Rune Kristian Dale-Andersen. BHMAC sada stoji pred izazovom kako nadomjestiti kapacitete NPA-a i osigurati da oslobođena zemljišta ostanu sigurna za stanovništvo.
Povlačenje NPA-a također reflektira šire globalne trendove: smanjenje interesa donatora za zemlje koje više nisu prioritetne u sektoru razminiranja, dok broj humanitarnih kriza u svijetu raste. Bosna i Hercegovina je, unatoč napretku, i dalje suočena s rizikom od neeksplodiranih sredstava, a suradnja s međunarodnim partnerima poput NPA-a bila je ključna u jačanju nacionalnih kapaciteta.
Rukovodstvo NPA-a zahvalilo se BHMAC-u i institucijama u BiH na dugogodišnjoj uspješnoj i profesionalnoj suradnji te naglasilo da ostaju otvoreni za eventualnu buduću suradnju ako se ukaže potreba ili mogućnost.
Norveška narodna pomoć odlazi, ali njen doprinos sigurnosti i edukaciji ostaje trajni trag u BiH. Sada je na BHMAC-u i drugim institucijama da pronađu alternative za nastavak i proširenje razminiranja ta nastave osiguravati zemljišta i štititi građane, čime se potvrđuje koliko je međunarodna suradnja u sektoru razminiranja bila i ostaje ključna.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više