Opasnosti lignita u Kaknju: kontaminirano tlo, otrovni zrak i zdravstvene posljedice

Jedan od njih je Omer Hrustić:
“Doslovno sam bio dijete kada me ujak doveo na gradilište. Da, to su tri generacije, doslovno. Moj djed, moj djed, moj ujak… svaka muška figura u mojoj obitelji vezana je za rudarstvo. Rudarstvo je veliki dio mog života.”
Fosilna goriva glavni su uzrok globalnog zatopljenja i klimatske krize. To zna i Hrustić:
“Kao društvo moramo tražiti bolje načine opskrbe energijom. Kad dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno smo ovisni o ugljenu. I o našem radu, našem napornom radu.”
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji sedam državnih rudnika ugljena. Njihova planina duga iznosi ukupno oko sto milijuna eura.

Iso Delibašić, direktor rudnika Kakanj, kaže:
“Bosni i Hercegovini je potrebna energija. Budućnost rudnika ugljena ne smije se dovesti u pitanje.”
“Bosna i Hercegovina mora tražiti bolje načine opskrbe energijom, ali trenutno ovisimo o ugljenu,” izjavio je Hrustić. U Kakanju leži 440 milijuna tona lignita, jedan od najvećih rezervata u Europi, a zastarjele termoelektrane emitiraju velike količine štetnih plinova. Bankwatch navodi da samo sumporni dioksid premašuje dopuštene emisije više od jedanaest puta.

Bosna i Hercegovina se ne pridržava pravila. Neki od blokova elektrane datiraju još iz 1970-ih, a preostali dogovoreni radni sati odavno su prekoračeni. Zastarjele termoelektrane na ugljen emitiraju preko 200.000 tona sumpornog dioksida godišnje, jedanaest puta više od dopuštenog, izvještava Bankwatch, mreža regionalnih nevladinih organizacija.
Izvješće Europske komisije za 2025. godinu također oštro kritizira energetsku politiku BiH. Europska energetska zajednica pokrenula je postupak zbog povrede propisa.
U Kaknju, blok 7 je jedan od velikih problematičnih. Direktor termoelektrane Adem Lujnović krivi lokalne vremenske uvjete za visoku razinu onečišćenja:
“Kada nastupe inverzijski vremenski uvjeti, doživljavamo visoku razinu onečišćenja zraka. To se događa zimi ili ljeti, kada imamo stabilne vremenske uvjete i visok tlak zraka.”
Mještani plaćaju visoku cijenu za ovu odluku – svojim zdravljem. Edina Dogdibegović živi na periferiji Kaknja:
“Elektrana sagorijeva dva milijuna tona ugljena godišnje.”

Upozorenja o onečišćenju zraka izdaju se i ljeti i zimi:
“U siječnju smo imali indeks kvalitete zraka od 9-9-5, vrlo opasno! 2000 mikrograma sumpornog dioksida po kubnom metru! Znatno iznad granice!”
Također postoje emisije iz cementara i stambenih peći. Čini se da postoji porast slučajeva raka:
“U svakom drugom kućanstvu nekome je dijagnosticiran rak,” izvještava Edina, “vlada ne štiti ljude ovdje.”

Mnogi ljudi uzgajaju vlastito povrće. To je slučaj i u Kaknju, no povrće u vrtu je otrovno:
“Neke analize su pokazale izuzetno visoku koncentraciju arsena, kadmija i olova,” kaže Edina, “i ja samo predlažem ljudima ovdje da ne koriste povrće odavde.”
Europska agencija za okoliš i Svjetska banka upozoravaju: visoke razine onečišćenja zraka odgovorne su za preko 3.000 preuranjenih smrti godišnje, što je europski rekord prilagođen veličini stanovništva.
Institut Kemal Kapetanović postavio je devet fiksnih točaka za praćenje zraka diljem Zeničko-dobojskog kantona, kojem pripada Kakanj – plus dvije mobilne stanice. Halim Prcanović, znanstvenik koji je nedavno sudjelovao na međunarodnoj konferenciji u Londonu, kaže:
“Tijekom prošle, a i ove godine, Kakanj je imao vrlo visoku koncentraciju sumpornog dioksida i čestica PM10. Ovlašten sam pogledati mjerne filtere, crni su: otrovna prašina.”
Prcanović inzistira da vlasti, uz zajam Svjetske banke, potiču tranziciju: kućanstva trebaju prestati koristiti ugljen.

“Znam da ispuštaju oko 70.000 tona sumpornog dioksida godišnje. Trebaju smanjiti te emisije na oko 1.500 tona SO2 godišnje. Dakle, vidite koliko je to iznad granice!”
Do kraja prošle godine kvaliteta zraka iznad Kaknja bila je toliko loša da je gradonačelnik sazvao hitan sastanak, a nekoliko jedinica termoelektrane privremeno je zatvoreno. U Kaknju se gradi postrojenje za odsumporavanje, planirano da bude pušteno u rad krajem 2027. godine. Direktor Lujnović objašnjava: “Postrojenje za odsumporavanje nam omogućuje čišćenje 1,5 milijuna kubičnih metara plinova. Trenutno imamo koncentraciju sumpornog dioksida od 8000 miligrama po kubnom metru. Nakon odsumporavanja bit će samo 150 miligrama. Ograničenja emisija Europske unije mogli bismo ispuniti do 2028. godine.”

Bosna i Hercegovina izvozi u EU iz sektora s visokim udjelom ugljika, uključujući proizvodnju željeza, čelika, aluminija i električne energije. Ferdinand Koenig, glasnogovornik delegacije EU u Sarajevu, naglašava:
“Za Bosnu i Hercegovinu nisu predviđena izuzeća od obveza CBAM-a. Budući utjecaj CBAM-a ovisit će o intenzitetu ugljika u industrijskoj i električnoj proizvodnji te o sposobnosti BiH da izvještava o pouzdanim podacima o emisijama u skladu sa zahtjevima CBAM-a.”

Bosna i Hercegovina nije uspostavila sustav trgovanja emisijama (ETS) kompatibilan s EU, što je obveza za sve zemlje koje žele pristupiti EU. Koenig dodaje:
“EU poziva nadležne vlasti u BiH da postignu napredak. Nedovoljan napredak u klimatskim politikama znači da zemlja nije spremna za obveze članstva u EU, a nadalje stvara rizike trgovinskih kazni i većih troškova za poduzeća.”
Okvir politike EU za pravednu tranziciju ima za cilj osigurati pravednu tranziciju na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Koenig navodi: “Sredstva EU-a stavljena su na raspolaganje za potporu pravednom procesu dekarbonizacije u BiH, na primjer kroz nedavni projekt vrijedan 5 milijuna eura za olakšavanje pravedne tranzicije u regijama ovisnim o ugljenu na Zapadnom Balkanu.”
Restrukturiranje energetskog sektora zahtijeva planove, novac i političku volju. Upravo je to ono što je nedostajalo posljednjih godina. Zemlja se nalazi na ključnoj prekretnici: izbor između nastavka ovisnosti o ugljenu ili tranzicije prema Europskoj uniji.

Trenutno, Bosna i Hercegovina nema odgovarajuće filtere u termoelektranama, tlo je kontaminirano, a stanovništvo izloženo otrovnom zraku i povrću. Posljedice su dramatične: porast bolesti raka, preuranjene smrti i ozbiljne zdravstvene prijetnje za sve koji žive u regiji.

Senka Balorda, stručnjakinja za respiratorne bolesti:

„Da, imamo problem u Kaknju. Mislim da, prema izvješću za 2025. godinu, za 35.000 stanovnika Kaknja imamo 223 različita pacijenta oboljela od raka. To je zaista puno.”
„Čestica koju udišemo prolazi kroz dušnik, velike bronhe do malih bronha, i na kraju do najmanjih, dalekih putova alveola u plućima.”
„Naravno da zagađenje zraka može ubiti, jer su u ovom razdoblju otkriveni brojni slučajevi raka pluća. Poslala sam sedam svojih pacijenata u bolnicu u Tešnju. Svi ti pacijenti su umrli. Zagađenje zraka je izravni uzrok raka pluća.”

Restrukturiranje energetskog sektora zahtijeva planove, novac i političku volju. Upravo je to ono što je nedostajalo posljednjih godina. Zemlja na sporednom putu? Ili se kotrlja prema Europskoj uniji? Bosna i Hercegovina mora odabrati kojim putem će krenuti.