Ozljede na zaleđenim površinama: Tko snosi odgovornost i kako do naknade

Iz hitnih službi bilježe povećan broj pacijenata s lakšim i težim ozljedama nastalim uslijed padova na zaleđenim površinama, a postavlja se i pitanje imaju li građani pravo na financijsku naknadu štete.

Prema riječima diplomiranog pravnika Nedima Avdičevića, koji se bavi naknadom materijalne i nematerijalne štete, pravo na odštetu postoji u određenim okolnostima, a ključni faktor je mjesto na kojem se nezgoda dogodila.

Ako do pada dođe na javnoj površini, poput ulice, trotoara ili trga, odgovornost može snositi Grad ili Općina zbog neadekvatnog održavanja. Sudska praksa, kako pojašnjava Avdičević, tolerira rok od 24 sata nakon prestanka snježnih padalina ili pojave poledice da nadležni organi izvrše čišćenje. Ukoliko se površine danima ne čiste i ne posipaju, a dođe do ozljede, postoji osnov za traženje naknade štete.

U slučaju nezgode preporučuje se odmah pozvati hitnu pomoć i policiju radi evidentiranja mjesta i vremena povrede, fotografirati lokaciju, prikupiti kontakte svjedoka te sačuvati svu medicinsku dokumentaciju i račune povezane s liječenjem. Lakše ozljede, poput prolaznih bolova ili ugruhanosti, u praksi se najčešće ne priznaju.

Visina naknade ovisi o težini povrede i utvrđuje se prema tablicama invaliditeta i kriterijima nematerijalne štete, a iznosi se kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća konvertibilnih maraka. Građani ne moraju imati posebno osiguranje, ali ukoliko su osigurani od nezgode, mogu ostvariti naknadu i po toj osnovi.

Kada je riječ o ozljedama ili materijalnoj šteti nastaloj uslijed pada snijega ili leda s krova zgrade, odgovornost snose vlasnici objekta ili upravitelji zgrada. Njihova odgovornost temelji se na načelu objektivne odgovornosti, što znači da nije potrebno dokazivati krivnju, već samo uzročnu vezu između štete i pada snijeg ili led. Upozorenja poput natpisa da postoji opasnost od pada leda ne oslobađaju ih u potpunosti odgovornosti.