U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH već se počinju ocrtavati prve političke linije podjele. Kandidatura Slaven Kovačević izaziva podijeljene reakcije među Hrvatima u BiH, pri čemu ga dio javnosti vidi kao nasljednika političkih stavova Željka Komšića, dok stranka takve ocjene odbacuje.
Nakon medijski zapaženog početka kampanje još u ožujku, Kovačević je posljednjih mjeseci imao znatno manje javnih istupa, zbog čega dio političkih promatrača smatra da njegova kampanja zasad nije dobila očekivani zamah.
S druge strane, ozbiljnija politička dinamika započela je objavom kandidature generala Zdenko Lučić.
U relativno kratkom vremenu Lučić je gostovao u više gledanih emisija, nastojeći se predstaviti kao umjeren i kompromisan kandidat, ali i kao politička alternativa biračima koji traže drukčiji pristup od dugogodišnje politike Dragan Čović.
Iz Čovićevog stožera odgovorili su očekivano – različitim medijskim konstrukcijama optužili su Lučića da je, ni manje ni više, protiv uspostave Trećeg Entiteta.
Njegova kandidatura ubrzo je izazvala različite reakcije — od potpore dijela javnosti koja ga vidi kao političko osvježenje, do kritika i pokušaja političkog svrstavanja, osobito oko pitanja federalizma i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Posebnu pozornost na društvenim mrežama izazvala je javna podrška koju je Lučiću pružio Hamdija Abdić, poznatiji kao Tigar, ratni zapovjednik obrane bihaćkog područja.
Dok ga dio bošnjačke javnosti smatra herojem obrane Bihaća, u hrvatskoj javnosti njegovo se ime često povezuje s nerazjašnjenim okolnostima ubojstva generala HVO-a i HV-a Vlado Šantić, čiji nestanak i smrt ni desetljećima kasnije nisu do kraja rasvijetljeni.
Kao što ga je Abdić podržao, tako ga je napala novinarka Dženana Karup Druško.
Abdić je u komentarima branio svoje pravo da javno podrži kandidata kojeg smatra prihvatljivim, poručujući kako svatko ima pravo politički birati i javno iznijeti svoj stav.
Novinarka Dženana Karup Druško je u objavama kritizirala dio bošnjačke javnosti zbog podrške kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva, što je otvorilo novu raspravu na društvenim mrežama.
Upravo ovakve reakcije ponovno otvaraju pitanje koje se među Hrvatima u BiH godinama nameće — može li hrvatski član Predsjedništva imati puni politički legitimitet ako o njegovu izboru presudno odlučuju glasovi drugog biračkog tijela.
Kako kampanja bude odmicala, izvjesno je da će upravo to pitanje ponovno dominirati političkim raspravama među hrvatskim biračima u Bosni i Hercegovini.
Dok god ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH, pitanje međusobnog utjecaja biračkih tijela ostat će jedna od ključnih političkih tema među Hrvatima u BiH.
No, unatoč političkim porukama, podrškama i pritiscima, konačnu odluku ipak donose birači – vlastitom procjenom i glasom na izborima.
