Prometna (ne)kultura u BIH: Arogantni vozači registriraju automobile na tuđa imena, plaćaju 500 KM da im kazne “nestanu”

Sugovornici su ukazali na tri ključna problema: neadekvatan zakonodavni okvir, “subkulturu nasilja” u prometu i lošu infrastrukturu, a s druge strane opisali su kako u Švicarskoj funkcioniraju drakonske kazne, progresivno kažnjavanje u odnosu na prihod i obavezna edukacija vozača.

Govoreći o stanju cesta u BIH, Semir Šut je naglasio da se uzroci mogu svesti na tri glavna bloka – zakoni, kultura i infrastruktura – te da godinama nije postignut ozbiljan napredak ni u jednom području.

Upozorio je da trenutne kazne ne mogu imati odvraćajući učinak te da u prometu postoji “subkultura nasilja” koja proizlazi iz šireg društvenog okvira.

“Dobro jutro još jednom, dopustite mi da vam se zahvalim na pozivu i zahvalim N1 televiziji što kontinuirano i ustrajno prati ovu problematiku, iako nemamo baš značajne rezultate na području ovih problema o kojima ste pitali. Ali ovdje vas također pozivam da budete ustrajni i da inzistirate na rješavanju ovih problema. Zašto nemamo rezultate? Nemamo rezultate jer ni u jednom području – ako podijelimo uzroke ovog stanja u našem prometu – ne možemo ih podijeliti u tri skupine. Jedna je zakonodavni okvir, druga je pitanje prometne kulture, svijesti, mentaliteta, a treća je pitanje infrastrukture – cestovne infrastrukture, starosti vozila itd.Ni u jednom području nismo napravili značajan iskorak. Mogu govoriti o svakom pojedinačno, ali dopustite mi da počnem s tim da već četiri do pet godina inzistiramo, zajedno s vama i predstavnicima medija, na izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa i na povećanju kazni. To se nije dogodilo.Tko se danas može bojati ili za koji prekršaj se može izreći novčana kazna od 40, 50 ili 100 konvertibilnih maraka za najteže…“ „Prekršaji? Nemamo regulirano pitanje Zakona o prekršajima i problem vozača koji ne žele platiti kazne. To je također neriješeno za nas “, rekao je Šut.

Govoreći o mentalitetu ljudi u BiH, prometnoj kulturi i navikama vozača, Šut navodi:

Moramo biti samokritični – u našoj zemlji postoji subkultura nasilja na cestama. Prenesena je s ulica, prenesena je iz naših navika i razumijevanja tuđih života, tuđeg zdravlja, tuđih prava na sudjelovanje u prometu itd. Samo jedan primjer: imate mladog vozača koji se ne snalazi baš dobro u snalaženju na raskrižju, imate barem dva ili tri vozača koji mu istovremeno trube, stvarajući još veću dramu, zbunjujući ga i onda on ne zna ni kako izaći iz tog raskrižja. Imate pitanja prvenstva prolaza koja se nažalost kod nas rješavaju tučnjavom, vađenjem pištolja. Sve je to odraz opće kulture, odraz prometne kulture, odraz mentaliteta. U BiH se ljudi odnose prema svojim i tuđim životima i zdravlju, te pravima, uključujući i prava u prometu. Problematiziramo pitanje kazni. Svi stručnjaci u ovoj oblasti i povjerenici, svi koji se bave ovom problematikom to naglašavaju još od onih teških prometnih nesreća koje su se dogodile u Kantonu Sarajevo, u gradu…“ Sarajevo, i to je bila „prigoda da se uključim u izradu Smjernica za sigurnost prometa u Kantonu Sarajevo. Usput, predstavimo gledatelje – moje uključivanje je tu završilo, čisto radi pravednosti, ali smo stvorili smjernice za poboljšanje stanja sigurnosti prometa, na temelju kojih je Uprava policije Kantona Sarajevo poduzela značajne mjere i vidi rezultate “, naglasio je.Kaže da je nezahvalno prebacivati odgovornost u ovoj situaciji samo na policiju.„Jer zbog nedostatka mehanizma koji se zove visoke kazne, učinci policijskog rada na terenu se, da tako kažem, tope. Iscrpljujete značajan broj policijskih snaga, značajan broj patrola, trošite resurse, ali nakon određenog vremena učinak tog rada se smanjuje jer nemate učinkovite mehanizme. Nemate učinkovitu kaznu, vrlo visoku, progresivnu. Koliko smo sretni što imamo progresivne kazne kao u Švicarskoj, koje bi ovaj policijski rad i angažman policije učinile vrlo učinkovitim. I vjerujte mi, nakon četiri godine nemamo nikakve izmjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa. Radi gledatelja, da budem potpuno jasan – a ovo je blokada državnih institucija, donošenje, da tako kažem, nesreće našim građanima u BiH. Nažalost, u oba entiteta i u Brčko Distriktu imamo teške prometne nesreće svugdje. Međutim, čini se da je sve što treba donijeti na razini BiH podređeno tome da bude blokirano. Ponovno bih apelirao, još jednom, na sve medije i na vas koji ovo stvarno jako dobro pratite – da spomenete da nakon svake teške prometne nesreće sa smrtnim posljedicama „Mi još uvijek nisu donesene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa. Mislim da bi ovakav pritisak, nakon smrtonosnih prometnih nesreća, da se upre prstom u krivca i one koji ne žele donijeti takve propise, imao učinka“, rekao je i dodao:„Ne smijemo odustati od ove priče. Ponekad je i nama to neugodno, i ponavljanje ovog problema u studiju, ali ne smijemo odustati od toga. Naša stručnost i znanje u ovom području, te naše godine – ovaj posao radimo već 30-40 godina – obvezuju nas da o tome pričamo i nećemo stati.“

Gazić: M-17 kao “cesta smrti”, dronovi, oduzimanje vozila i rupe u sustavu

Policijski komesar Zeničko-dobojskog kantona, Admir Gazić, govorio je o tome kako se ponašanje naših građana mijenja čim pređu granicu, o problemu infrastrukture na autocesti M-17, ali i o mjerama koje provodi policija – od radara i motocikala do dronova.

Naglasio je da se M-17 između Zenice i Doboja s razlogom naziva “cesta smrti” te da policija maksimalnim angažmanom na terenu pokušava nadoknaditi nedostatke sustava.

Počet ću samo tako što ću reći našim građanima koji rade u inozemstvu: čim prijeđu granicu BiH, počinju se drugačije ponašati. To je već pokazatelj. Dakle, on je odmah spreman baciti papir kroz prozor, stati na nekom mjestu, raditi ilegalne aktivnosti, što nikada ne bi radio u zemlji u kojoj će biti sankcioniran i gdje će te sankcije biti adekvatne upravo onome što je počinio. Ovdje se događa da je, da tako kažem – zakon stariji. Nažalost, morate našeg čovjeka tri puta sankcionirati na jednom mjestu da bi shvatio da je to zabranjena stvar. Imamo infrastrukturu kakva jest. U Zeničko-dobojskom kantonu imamo cestu M-17 od Zenice do Doboja, što je, realno, cesta smrti. To je cesta na kojoj se provodi izgradnja autoceste A1, što će sigurno u velikoj mjeri poboljšati situaciju. To pokazuje i dionica koja ide prema Sarajevu, gdje, sigurno, kada se napravi analiza, nemamo takve posljedice i nemamo toliko prometnih nesreća. Dakle, infrastruktura je jako važna. Imamo Na dionici M-17 do Doboja učinili smo maksimum što smo mogli. “Mogli smo to učiniti. Postavili smo fiksne radare, postavili smo mobilne radare. Tijekom ljeta smo postavili prometne patrole s motociklima koji su išli, presreli i djelovali. Išli smo i dalje s inovativnom metodom gdje smo koristili dronove za snimanje prometnih prekršaja. To se pokazalo jako dobrim, s obzirom na to da vozači više nisu znali gdje ih netko prati. To se svakako vidjelo. U kratkom vremenu, za otprilike dva sata na jednoj lokaciji, imali smo četrdesetak prekršaja, ali se o tome već pričalo i već su se pazili da se poštuju prometni propisi. Naš cilj nije bio napisati veliki broj prekršajnih naloga. Naš cilj je bio spriječiti posljedice prometnih nesreća. Realno, to je cesta na kojoj su u tijeku radovi, gdje se nalazi veliki broj teretnih vozila koja se preusmjeravaju na tu cestu i gdje imamo toliko vozila da cesta ne može podnijeti tu učestalost “, objasnio je Gazić.Također se osvrnuo na ono što rade s višestrukim povratnicima, ali i na pojavu “profesionalnih izvršitelja kazni” i pokušaje izbjegavanja odgovornosti:„Trenutno koristimo institut privremenog oduzimanja putničkih motornih vozila od višestrukih prekršitelja koji su počinili prekršaje, teške prekršaje, naravno. Moram vam reći da smo u 2024. godini oduzeli 150 putničkih motornih vozila. Od tog broja uništeno je 33 vozila, prodano je 23 vozila, imamo 10 vozila koja su vraćena vlasnicima i 5 vozila predanih Upravi za neizravno oporezivanje. Vrlo je važno znati koji su to prekršaji. Dakle, ono što ste rekli – neki od bahatijih ljudi koji će počiniti prekršaj nepropisnog parkiranja, akumulirat će velike iznose kazni, ali neće odmah biti ‘ciljani’ za oduzimanje vozila. Upravo je to problem. Većina tih bahatijih vozača registrira vozilo na ime drugih ljudi. Nemaju imovinu, nemaju ništa kod sebe, nisu nigdje zaposleni, a slučajno voze BMW koji košta 60.000 KM. Znate li za slučajeve gdje se ova usluga doslovno prodaje na određenim oglasnicima, internet portalima – svi znamo što su – možete nekome platiti 500 maraka?“ ‘preuzeti’ kaznu na sebe. To je postala profesija “, rekao je, dodajući da je takva praksa zabilježena i u Zeničko-dobojskom kantonu:„U tijeku je i kazneni postupak za osobu koja je preuzela kazne od drugih počinitelja. Dakle, oni su mu platili, on bi platio kaznu, preuzeo ih je, a one mu se gomilaju na računu. On je taj od kojeg treba naplatiti desetke tisuća konvertibilnih maraka. Kazneni postupak je u tijeku i on će odgovarati. Dakle, postavlja se pitanje odgovornosti drugih osoba koje su potpisale, dale lažnu izjavu, da je netko drugi upravljao motornim vozilom. Zato pozivam građane da se ne igraju s takvim stvarima. Uglavnom se radi o građanima koji pokušavaju izbjeći kaznu, ili izbjeći kaznene bodove, ili zabranu upravljanja vozilom mjesec ili dva. To je najvažnije zašto ljudi izbjegavaju, ali se dovode u situaciju da će sutra biti kazneno odgovorni “, rekao je Gazić.Zamolio je sve građane da poštuju prometne propise.„Naša cestovna infrastruktura je takva da je ograničenje brzine na većini cesta 60 km/h, ceste su toliko zakrčene da je svako pretjecanje rizično i dovodi do gubitka života – bilo vlastitog ili drugih sudionika u prometu“, dodao je.Gazić je također upozorio na alarmantne brojke vožnje pod utjecajem alkohola i droga:„Ono što me više brine jest to što provodimo pojačane akcije kontrole prometa, gdje svaki tjedan, u dva dana, otprilike na području ZDK-a, imamo između 80, 120 i 130 osoba koje voze pod utjecajem alkohola. Obično oko deset posto tih osoba ima razinu alkohola u krvi iznad 1,5 promila i zadržavaju se dok se ne otrijezne. To je svakako velika opasnost. Osobe pod utjecajem alkohola uzrok su mnogih prometnih nesreća. Ono što smo sada uveli, nabavka opreme za testere droga – a to smo sada počeli raditi – nažalost, pokazatelji pokazuju da postoji ogroman broj ljudi koji voze dok konzumiraju narkotike, odnosno razne opijate. Ljudi konzumiraju i neke trankvilizatore, što im sigurno otežava vožnju, a i sami lijekovi kažu da ne mogu upravljati motornim vozilom. Međutim, svijest naših ljudi je na niskoj razini kada je u pitanju prometna kultura.“Govoreći o primjerima dobre prakse i granicama represije, Gazić je iznio i konkretne brojke o oduzimanju i uništavanju vozila.„Prošle godine smo oduzeli 151 vozilo. U prvih devet mjeseci ove godine oduzeli smo 103 putnička motorna vozila. A ove godine smo uništili otprilike 30 vozila, preprodali smo 23 vozila. Ali očito je da ni za neke ljude ovo nije mjera koja će promijeniti njihovo ponašanje. Sigurno je da kao represivna mjera daje solidne rezultate. Sigurno je da policija čini maksimum što može. Govorim o policijskim agencijama u cijeloj Federaciji, odnosno u cijeloj državi BiH. Ali s kaznenom politikom koju imamo, vrlo je teško postići pravi rezultat. Govorili smo o nepropisnom parkiranju i sami ste rekli 20 maraka. Dvadeset – naplatit će do 1000 maraka, a ako nema imovine, nikada je neće platiti. Neće biti moguće prisilno naplatiti ni od koga “, istaknuo je.Posebno je naglasio ulogu policije kao primjer, te važnost profesionalnosti i dosljednosti, što je Šut također povezao u razgovoru, ističući Zeničko-dobojski kanton kao primjer.„Moj kolega je skroman i ne ističe sve rezultate koje je policija postigla u Zeničko-dobojskom kantonu, ali mogu odgovorno tvrditi – zato smo i pozvali gospodina Gazića – da je, kada je u pitanju sigurnost prometa, policija Zeničko-dobojskog kantona primjer u BiH kako se to treba raditi. I tako je sada i tako je godinama. Tamo smo uspostavili sustav gdje se zna gdje će patrola parkirati, kako treba parkirati prilikom kontrole prometa i naravno pozivamo na odgovornost. Uvijek su pozivali na odgovornost policajce koji nepropisno parkiraju i izazivaju nezadovoljstvo građana, i ono što je moj kolega rekao – samo u iznimnim situacijama je dopušteno takvo ostavljanje vozila, u nekim hitnim intervencijama. I nikako da vi kontrolirate promet, a istovremeno da vam je vozilo zaustavljeno na mjestu gdje je to zabranjeno. I da ne rade sva svjetla na tom policijskom vozilu, a vi zbog toga kažnjavate druge vozače. Dakle, na tome se inzistiralo dolje, postignuti su rezultati i naravno da se problemi rješavaju. Međutim, bilo bi nepravedno u ovom razgovoru staviti odgovornost za „Prometnu situaciju ne bi trebalo “To treba prepustiti samo policiji. Stalno ovo govorim: promet je grana znanosti i složeno pitanje. Imamo pitanje infrastrukture, imamo pitanje navika, imamo pitanje niskih kazni. Policija može postići određeni rezultat, ali ima svoje granice “, rekao je Gazić.

Istaknuo je da je Zenica posebno prepoznata po poštovanju pješaka kao najranjivije kategorije u prometu.

“Policija je uložila ogroman trud da upozori vozače. Međutim, ono što treba dodati u ovom trenutku su kazne za one koji ne poštuju, za one koji nastavljaju kršiti propise. I dodao bih još nešto: vrlo je važno u školama – apeliram na sve one koji donose nastavne planove i programe – uvesti nekoliko lekcija prometne kulture u škole, u svim razredima, naravno, prilagođeno dobi. Od najmlađe dobi, već od prvog razreda osnovne škole, i kako razredi prolaze, prilagođavati program tako da se raspravlja o prometnoj kulturi. Tako da bismo nakon polaganja vozačkog ispita imali sudionika u prometu koji nije samo slušao teoriju na vozačkom ispitu, već je imao priliku slušati nekoliko lekcija u svakoj školskoj godini u osnovnoj i srednjoj školi. I vjerujte mi, to je ukorijenjeno. To smo vidjeli kroz prometne sekcije, gdje radimo s mladima, s djecom u školama, gdje čak i krojimo te policijske uniforme za mlađu djecu. Vjerujte mi, svi učenici koji prođu prometnu sekciju kasnije će biti uzorni vozači, jer je to jednostavno ukorijenjeno u mentalitetu. Tako da djeca imaju neku vrstu kontinuiteta. Od Naravno, polaganje vozačkog ispita samo je pečat na tom stečenom znanju. Zato apeliram na promjene nastavnih planova i programa, pa čak i na povremena predavanja u svim tvrtkama, za zaposlenike koji godinama voze. Tako moramo. Potrebna nam je dodatna edukacija. To je pristup koji koriste zemlje u kojima radi naš sugovornik “, jasan je Gazić.

Sarić: Švicarska, drakonske kazne i “Formula 1” između Jablanice i Mostara

Poduzetnik Adi Sarić, koji živi i radi i u BiH i u Švicarskoj, govorio je iz perspektive vozača koji svakodnevno osjeća razliku između dva sustava

Istaknuo je drakonske kazne u Švicarskoj, progresivno kažnjavanje prema visini bruto plaće, kao i činjenicu da se teški prekršaji odmah sankcioniraju i financijski i kroz ograničavanje prava upravljanja vozilom.

“Definitivno nisam prometni stručnjak, rekli ste – ovo je čisto anegdota. Više sam u fintech prostoru. Ali puno putujem i puno vozim i u BiH i u Švicarskoj, EU. Mislim da je nemoguće uspoređivati ​​ta dva sustava. Kao što su kolege već rekle, imate problema s infrastrukturom i te stvari. S druge strane, imate čistu aroganciju u vožnji u BiH. I, po mom osobnom mišljenju, imate nedovoljne kazne. Mislim da ću vam dati nekoliko primjera. Prije 20 godina – nisam ponosan na tu činjenicu – ali vozio sam u jednom selu u Švicarskoj, ne mogu se točno sjetiti. Bila je zona od 50 na sat, vozio sam možda 65 na sat. Naravno, radar je tamo bio instaliran. Dobio sam kaznu od 500 franaka, što je 1000 konvertibilnih maraka. Dobio sam i neke sudske postupke, registraciju, što je također bilo 500 franaka, što je dodatnih 1000 maraka. Dobio sam upozorenje: ako ponovno napravim sličnu stvar, prekršaj, da će me uzeti.“ moju vozačku dozvolu na određeno razdoblje, da će se kazna svaki put udvostručavati i tako dalje “, rekao je Sarić.

Smatra da je u BiH, kao i u Švicarskoj, jedini način povećanje kazni.

” I da je jedini način podizanja svijesti drakonskim kaznama, da tako kažem. Dakle, ako napravite ozbiljan prekršaj u Švicarskoj, ne znam – vozite 80 u zoni od 50, to je ozbiljan prekršaj – onda vam se oduzima vozačka dozvola, kazna je postotak vaše godišnje bruto plaće. Ne neto, nego bruto plaće, recimo 50%. I naravno, onda se svi sasvim u redu ponašaju u prometu. Mislim da je to jedini način. Mislim da ako platite kaznu u Sarajevu, pola kazne za nepropisno parkiranje, to je jeftinije od cjelodnevnog parkiranja, tako da nema smisla. Mislim da je to jedini način, da tako kažem, da se poboljša promet “, izjavio je naš sugovornik.

Govoreći o kaznama za vožnju pod utjecajem alkohola ili droga, Sarić je rekao:

“Zapravo nisam svjestan točnih kazni, ali pretpostavljam – ako povučem paralelu sa Švicarskom – da su kazne automatska suspenzija vozačke dozvole, drakonske novčane kazne, a ponekad čak i zatvorske kazne. To je ono što pretpostavljam.“

Posebno je istaknuo opasnu vožnju između Jablanice i Mostara, koju je opisao kao “Formulu 1”, te naglasio koliko je važno vozačima objasniti da pretjerano ubrzanje zapravo ne štedi vrijeme:

“Postoji zanimljiva paralela. Često vozim na relaciji Mostar-Faraj (Švicarska). Mislim da je u BiH potrebna dodatna edukacija vozača. Imate dionicu M-17 između Jablanice i Mostara gdje ljudi voze, po mom mišljenju, kao da je Formula 1. Pretječu, to je ludo. Treba im edukacija da shvate da ako voze brže – razlika je u tome što vi vozite između 80 i 90 na sat – to ne čini ozbiljnu razliku u vremenu potrebnom da stignete do odredišta. Ako imate prometne prekršitelje, možda bi ih trebalo poslati na dodatnu edukaciju koju moraju pohađati kako bi naučili kako se ponašati u prometu.“

Sarić je govorio i o psihološkim testovima i obveznoj edukaciji koju prolaze vozači u Europi.

„Da, imate psihološke testove, imate obaveznu edukaciju gdje idete na nekoliko sati da biste učili o sigurnosti u prometu, gdje vidite što se događa, da morate gledati 30 sekundi unaprijed na cestu i te stvari. Dakle, imate tu kombinaciju stvari – psiholoških testova i edukacije – jer se ljudi ponekad ponašaju iz neznanja, da tako kažem. Ponašaju se opasno u prometu “, rekao je Sarić.

Kao ilustraciju razlike u mentalitetu i sankcijama naveo je primjere pretjecanja u tunelu i “parkiranja na sve četiri”.

“Na primjer, ovaj dio o kojem ste već govorili – pretjecanje u tunelu. Jedna traka u svakom smjeru, pretjecanje u tunelu – to je ludo. To se nikada ne bi dogodilo vani, jer je toliko opasno. Drugi vozači na cesti bi vas prijavili, vršili bi ‘pritisak’ na vas, a s jedne strane bi bila reakcija sustava. A s druge strane, stvari koje su dopuštene u BiH, ali nikada ne bi bile dopuštene u Zürichu, na primjer: zaustavljanje, okretanje na sve četiri kao da sam ‘upravo parkirao’ da idem u trgovinu ili nešto slično. Parkiranje ‘dvostruko parkiranje’, na pločniku… Imate ‘Moj parking’ koji dobro radi – naplaćuju kaznu za neplaćeno parkiranje – ali ako parkirate na mjestu gdje zapravo uzrokujete smetnju, to nije kazna. Za taj dio nema nadležnosti. Dakle, to su stvari koje nikada ne bi bile dopuštene vani “, rekao je Sarić

izvor:n1info.ba