Promjene minimalca- novi prijedlog donosi veće iznose, ali neće biti isti za sve

Krajem godine prestaje da važi odluka Vlade Federacije BiH kojom je minimalna plaća utvrđena na 1.000 KM. Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća koja je trebala biti jučer produljena je za prvi prosinac. Sindikat je najavio da će na narednoj sjednici ESV predočiti zahtjeve da minimalna plata bude 1.200 maraka za one koji imaju završenu osnovnu školu, 1.400 za one sa srednjom i 1.600 za one sa visokom stručnom spremom,

Troškovi života svakim danom su sve veći. Minimalna plata u Federaciji je 1.000 maraka.

Ekonomsko-socijalno vijeće na narednoj sjednici pokušaće naći rješenje. Sindikat očekuje povećanje, poslodavci smatraju da nema dovoljno prostora za rast.

– Ono što ćemo mi kao sindikat insistirati je da ta minimalna plata bude veća, ali ono što jeste jako važno za nas je da se odvoje osnovna škola, srednja i visoka, da se utvrde minimalne plate za sve te kategorije zaposlenika – kaže za Oslobođenje predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović

.Pojasnio je da su se minimalcem od 1.000 maraka izjednačili svi, tako da je higijeničarka koja je imala 800 maraka plata porasla na hiljadu, a netko tko ima veće odgovornosti, posao, dobio je platu veću za 50 maraka.

– Uspjeli smo nakon toga sa javnim realnim sektorom da osobe koje imaju srednju školu plate budu od 1.200 maraka, zavisno od pozicije. Sada bi bilo dobro da ta plata ide u skladu sa rastom, sa potrošačkom korpom, da bude veća od tisuću, a znam da Udruženje poslodavaca ima problem po tom osnovu, pogotovo oni iz realnog sektora – navodi Kurtović.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić kaže da treba realno pogledati situaciju. Suglasan je da se plaće moraju razlikovati.

.- Smatram, a bio sam i potpisnik tog ugovora, da na taj način trebamo objektivno procijeniti minimalnu plaću, odnosno da nijedan poslodavac ne može vrednovati i isplaćivati plaću zaposlenicima u jednakom iznosu – ističe Čengić.

On je taj princip primijenio u svojoj firmi još 2016. godine. Tako da je minimalna plaća onima koji rade na poslovima s najmanje opterećenja, vještina, znanja, a naredni prag je srednja škola, odnosno kvalificirani radnici koji ne mogu ostati na istoj plaći i na kraju oni s visokom stručnom spremom, pojasnio je.

Ali, bez povećanja proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti ne možemo očekivati da povećanje minimalne plaće bude značajno za uposlenike.

– Ukoliko nemamo realne procjene, možemo doći u poziciju da povećanjem plaće generalno dovedemo do povećanja proizvoda i usluga, a to će stvoriti novu inflaciju koja će na kraju pojesti ono što je povećano – smatra Čengić.

Ekonomisti nagovještavaju da svaki rast mora imati realno pokriće, ali da su troškovi života iznimno veliki. Minimalne plaće nisu dovoljne, ali bi prioritet trebalo da budu realne plaće, kvaliteta života, troškovi…

– Fokus ekonomske politike treba da bude na prosječnoj, medijalnoj, a ne minimalnoj plaći.

Neko ko ima minimalnu plaću vrlo će vjerojatno biti nezadovoljan na tržištu rada i ići će na neka druga tržišta, u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, ovisno o tome šta želi da radi. Te kategorije trebaju pomoći na drugi način, da im se obezbijede poslovi koji će nuditi veće raspoložive dohotke – pojašnjava Admir Čavalić .

Manji doprinos?

Ekonomist Igor Gavran kaže da ukoliko vlada ne realizira ranije najavljeno smanjenje doprinosa u istom procentu kao polovici ove godine, ne vjeruje da će biti povećanja.

– Ako se doprinosi smanjunju, onda bi ga moglo biti, ali aktualna vlada je po pitanju plaćanja, doprinosa i ostalih tema vezanih za fiskalnu reformu toliko kontradiktorna i nestabilna da je nemoguće predvidjeti.

Sigurno je da bi plaće trebale rasti zbog rasta troškova života i da 1.000 KM minimalne plaće nije dovoljno iz ugla potreba radnika, ali isto tako bi trebalo paralelno umanjiti doprinose i poreze po osnovi plate.

Učiniti samo jedno bez drugog nije dovoljno i ima negativne učinke na barem jednu kategoriju. A potencijalno i treću, odnosno penzionere – navodi Gavran.

Izvor:Oslobođenje