Rat ili pregovori? Prst je na okidaču — moguće iranske reakcije na Trumpove prijetnje

Ako u zadnji čas ne dođe do dogovora s Teheranom i Donald Trump odluči narediti udar, scenariji koji se otvaraju vrlo su različiti, od optimističnih do krajnje zabrinjavajućih.

BBC je analizirao na koji bi se način Iran mogao osvetiti za američki napad.

1. Precizni udari i rušenje režima

Američke zračne i pomorske snage mogle bi izvesti ograničene, precizne napade na baze Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), postrojenja za lansiranje i skladištenje balističkih projektila te objekte povezane s nuklearnim programom.

U najoptimističnijoj varijanti, već oslabljeni režim bi se urušio i Iran bi krenuo putem demokracije. No iskustva iz Iraka i Libije pokazuju da zapadna intervencija rijetko donosi brz i uredan prijelaz, već često otvara godine kaosa.

2. Režim preživljava, ali mijenja ponašanje

Moguće je i da Islamska Republika opstane, ali pod pritiskom ublaži svoju politiku. To bi značilo smanjenje potpore milicijama u regiji, ograničavanje raketnog i nuklearnog programa te blaži odnos prema unutarnjim prosvjedima. Ipak, vodstvo u Teheranu već desetljećima pokazuje iznimnu otpornost na promjene, pa se ovaj ishod smatra malo vjerojatnim.

3. Pad režima i dolazak vojne vlasti

Jedan od realnijih scenarija jest da nakon udara dođe do sloma vlasti, ali da vakuum ne ispuni demokracija, nego vojna hunta sastavljena ponajprije od kadrova IRGC-a.

Iran ima snažan sigurnosni aparat i dosad nije bilo značajnih prebjega na stranu prosvjednika. U kaosu nakon napada upravo bi taj aparat mogao preuzeti potpunu kontrolu

4. Iranski protunapadi na američke baze i saveznike

Teheran je već poručio da mu je „prst na okidaču“. Iako se ne može mjeriti s američkom vojnom silom, Iran raspolaže velikim brojem balističkih projektila i dronova skrivenih u podzemnim skloništima i planinskim područjima.

Američke baze u Bahreinu i Kataru bile bi logične mete, ali Iran bi mogao gađati i infrastrukturu zemalja koje smatra suučesnicima, poput Jordana ili Saudijske Arabije. Napad na postrojenja Saudi Aramca 2019. pokazao je koliko su takvi ciljevi ranjivi.

5. Miniranje Hormuškog tjesnaca

Iran je već u prošlosti minirao plovne putove tijekom iransko-iračkog rata. Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i plinom, iznimno je osjetljiva točka.

Postavljanje mina imalo bi trenutan učinak na globalnu trgovinu i cijene energenata

6. Potapanje američkog ratnog broda

Jedna od prijetnji koju američki zapovjednici ozbiljno shvaćaju jest tzv. „napad roja“ – istodobni napad dronovima i brzim čamcima s eksplozivom koji bi mogao probiti obranu i pogoditi ratni brod.

Takav događaj bio bi golem udarac za SAD. Povijest pokazuje da ni američka mornarica nije imuna: USS Cole teško je oštećen 2000., a USS Stark pogođen je 1987.

7. Slom režima i potpuni kaos

Najcrnji scenarij uključuje raspad države i izbijanje građanskog rata, uz moguće etničke sukobe u kojima bi Kurdi, Baluči i druge manjine pokušale zaštititi svoje zajednice. Iran ima oko 93 milijuna stanovnika, a njegov kolaps mogao bi izazvati veliku humanitarnu i izbjegličku krizu koja bi destabilizirala cijelu regiju.

Najveća opasnost leži u tome da odluka o napadu bude donesena bez jasnog političkog cilja, što bi moglo pokrenuti lanac događaja s nepredvidivim i dugotrajnim posljedicama.