
Evropska komisija prihvatila je Reformsku agendu Bosne i Hercegovine čime je ispunjen ključni uslov za korištenje milionskih EU grantova, ali i korak ka ispunjavaju uslova za otvaranje pregovora. Ipak, najava otvaranja pregovora već u ovoj godini djeluje preoptimistična zbog neispunjenih obaveza bh. vlasti.
Uz zakon o sudovima, kao i novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, jedan od ključnih uvjeta za nastavak europskog puta je imenovanje glavnog pregovarača. Blokade institucija koje je orkestrirao SNSD zaustavile su dogovor o tim pitanjima, smatraju mnogi. Inicijativa pojedinih državnih predstavnika da se glavni pregovarač imenuje u samo jednom parlamentarnom domu, Zastupničkom domu, do sada nije dala ništa. A predsjedavajuća Vijeća ministara BiH o tome je razgovarala sa svojim europskim partnerima, tvrdi.
. “Naravno, svi znate probleme s kojima smo se susreli kada je u pitanju uspostavljanje ureda glavnog pregovarača, da sam to komunicirala s predstavnicima europskih institucija i jasno dobila razumijevanje da je to posao i nadležnost izvršne vlasti, a ne zakonodavne, a posebno ne bilo kojeg doma “, rekla je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
U redovima HDZ-a ne nedostaje optimizma, kao što to obično biva. Dragan Čović je europske zakone učinio prioritetom Doma naroda, kojem predsjedava. Najavio je i sjednicu tim povodom.
“Jer bez tog prioriteta, bojim se da će svi naši ostali prioriteti otići na neki drugi plan s obzirom na to da smo dobili vrijeme koje smo dobili. Razumijem da svatko ima svoje političke i nacionalne prioritete, a ako želite nacionalne, sve točke dnevnog reda koje su propuštene, završimo sve prethodne hitne i redovne sjednice, kroz jednu sjednicu za dan, za dva, za pet, hoće li biti 50 ili 100 točaka dnevnog reda, vidjet ćemo“ , rekao je Dragan Čović, član Kolegija Doma naroda Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Čović održava dobre odnose sa SNSD-om, koji kontinuiranim nedolaskom na sjednice Doma naroda narušava kvorum i blokira rad ove zakonodavne institucije, bez čije podrške se ne može usvojiti nijedan zakon, pa ni europski. Mnogi su već pozvali visokog predstavnika da reagira, ali bezuspješno. Neki europski dužnosnici kažu da vlasti u BIH nisu sposobne same riješiti probleme.
“Čini mi se da se previše oslanjaju na nekog drugog da donosi odluke umjesto njih i da im to služi kao izgovor za vlastitu neaktivnost i nesposobnost, a kada netko drugi donese odluku umjesto njih, kada im se nešto nametne, oni to kritiziraju i kažu da bi donijeli bolju odluku, iako je nisu mogli donijeti. To sve usporava “, kaže zastupnik u Europskom parlamentu Ondřej Kolář.
“I druge zemlje koje također imaju složene strukture, koje također imaju decentralizirane sustave, ipak uspijevaju ispuniti sve potrebne uvjete, i na kraju, ovo je test koji pokazuje zrelost zemlje da se može nositi s izazovima i obvezama koje članstvo donosi sutra “, rekao je još jedan zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo StierPotencijalno otvaranje pregovora ovisit će isključivo o odnosima unutar državne koalicije, koji nisu na zavidnoj razini, a ponajviše o stavovima SNSD-a. Pokušaj uklanjanja kadrova ove stranke iz državne vlasti nije uspio.
izvor: n1info.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više