Rizik po život za platu ispod minimalca: Sudbina deminera u RS‑u

Posljednju povišicu demineri u Republici Srpskoj dobili su prije tri godine. Kažu – bolje da nisu. Umjesto obećanih i dogovorenih 15, plaće su povećane za samo jedan posto, što je oko 15 maraka mjesečno.

” Sindikat se dogovorio s Vladom, s našom tvrtkom, da se poveća plaća ljudima do 15 posto. Međutim, direktor je taj postotak stavio na jedan posto. Kad smo pitali, razgovarao sam s njim, rekao sam zašto sada jedan posto, a on je rekao da je do 15 posto. Nisam prekršio zakon. Mislim, što je i u pravu. Samo mislim da je to stvarno jako malo “, rekao je Dragan Vučen iz Sindikata radnika Republičke uprave civilne zaštite RS-a.

Ravnatelj Republičke uprave civilne zaštite RS-a Boris Trninić nije odgovorio na pozive BHRT-a, ali ni na one koje je uputio Sindikat uprave Republike Srpske, koji je rekao da će na sastanku s premijerom Savom Minićem tražiti povećanje plaća za 70 deminera zaposlenih u Republičkoj upravi civilne zaštite RS-a. Također će pokušati izvršiti pritisak na upravu Civilne zaštite.

. “Prisilimo vodstvo Republičke uprave civilne zaštite da prepozna važnost i složenost posla ovih deminera. Da moraju adekvatno vrednovati svoj rad. Da im se plaće moraju adekvatno regulirati. Razgovarajmo s premijerom o daljnjem povećanju plaća ovih ljudi kroz zakonska rješenja. Naši demineri trenutno rade ispod najniže zajamčene plaće u Republici Srpskoj “, rekao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

Trideset godina nakon rata, pirotehničari su ogorčeni odnosom društva prema njima, iako im svakodnevno stavljaju glavu u vreću. Kao da više nikoga ne zanimaju i nitko ih ne treba.

. “Nakon rata, netko je to cijenio, ti pirotehničari i to. Sad to više nitko ne cijeni. Ne trebam ništa cijeniti, ali to je kao nešto što se dogodilo i prošlo“, naglasio je pirotehničar Željko Popović.

Demineri se sve više doživljavaju kao relikt prošlosti. A ne bi trebali biti, s obzirom na brojke. Od kraja rata u Bosni i Hercegovini je život izgubilo 626 ljudi, uključujući 53 deminera, kao posljedica mina, kazetne municije ili eksplozivnih naprava preostalih iz rata. Najnoviji slučaj dogodio se u kolovozu, kada je 19-godišnji mladić poginuo od protupješačke mine zaostale iz rata u selu Hodžići kod Doboja dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u označeno minsko polje.

. “Više od 820 km² zemlje, što je oko 1,6 posto teritorija Bosne i Hercegovine, još uvijek je kontaminirano minama. Procjenjuje se da u BiH još uvijek postoji oko 180.000 mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. 264.000 kućanstava živi u područjima sumnjivim na mine, od čega je 32.109 kućanstava izravno ugroženo. Ukupan broj stanovnika koji žive u pogođenim zajednicama je 845.163 “, objasnio je BHMAC.

Od kraja rata, oko 3360 km² zemlje očišćeno je od mina, od izvornih 4180. Plan potpunog čišćenja područja do 2027. očito se neće ostvariti, jer će sadašnjim tempom trebati još 50 godina.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, s izuzetkom Ukrajine, gdje rat još uvijek traje, ostaje najzagađenija minama zemlja u Europi i među deset najzagađenijih u svijetu.

izvor: n1info.ba