
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt izjavio je u utorak da će ostati na toj poziciji koliko god bude potrebno, odnosno dok se u BiH ne osigura stabilnost i dok njezin napredak ne postane nepovratan.
Ostat ću dok ne završim svoj mandat. To se odnosi na program 5+2 i mislim da ga još nismo ispunili, rekao je Schmidt u intervjuu za javni servis BHT 1, dodajući da ga iznenađuje što se u sadašnjem trenutku uopće govori o njegovom odlasku iz BiH.
Schmidt, koji svoju trenutnu dužnost obnaša od 2021. godine, time je podsjetio na pretpostavke za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) definirane još 2008. godine.
Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) utvrdio pet ciljeva i dva uvjeta. Kao ciljevi definirani su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i ostalih razina vlasti, potpuna provedba konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i vladavina prava, dok su dva uvjeta potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, što je ispunjeno, a drugi je opisan kao “pozitivna procjena stanja u BiH” koju će utvrditi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) i godinama se čini nemogućim.
Schmidt je rekao da se nada da će svi ti zadaci biti dovršeni što je prije moguće, ali pretpostavlja da će to ipak potrajati godinama.
Dodao je da također ne vidi previše ljudi koji bi bili zainteresirani za posao visokog predstavnika, te da će ostati sve dok razvoj i stabilnost BiH ne budu nepovratni.
Negirao je postojanje bilo kakvog pritiska usmjerenog na njegovu ostavku, a te su se spekulacije pojavile nakon promjene odnosa SAD-a prema Bosni i Hercegovini.
Vođa HDZ-a BiH, Dragan Čović, također je u nekoliko navrata izjavio da bi bilo vrijeme da visoki predstavnik napusti BiH, a Schmidt je u utorak rekao da je to “politički stav”, ali ne oslobađa osobu koja ga izražava odgovornosti da i sama doprinese ako se situacija u zemlji ne promijeni.
– Osim (članice predsjedništva BIH) Željke Cvijanović, nitko nije tražio moju ostavku, rekao je Schmidt, izrazivši nadu da će ipak biti posljednji visoki predstavnik u BIH.
Pozvao je sve one koji ga ne žele u toj poziciji da se late posla i osiguraju što brže postizanje programa 5+2.
Schmidt je rekao da ne planira koristiti svoje široke ovlasti za rješavanje nekih važnih otvorenih pitanja jer je to zadatak domaćih političara.
To se odnosi i na očekivane izmjene izbornog zakona potrebne za osiguranje legitimne zastupljenosti interesa konstitutivnih naroda.
– Upravo je to posao koji bi trebao obaviti parlament. Razmislit ću što možemo učiniti, ali pitanje izbornog zakona ima veze s ustavom, jer se moraju provoditi i odluke Europskog suda za ljudska prava, pa bi svi trebali sjesti i razgovarati o tome… Stoga ne mogu mijenjati ustav Bosne i Hercegovine. To nije moj posao, rekao je Schmidt.
Ocijenio je da je 2025. bila godina propuštenih prilika u kojoj se moglo i trebalo učiniti znatno više.
-Vijeće ministara također je moglo učiniti više, rekao je Schmidt, potvrđujući da je nezadovoljan jer tijekom godine nije imenovan novi ministar sigurnosti nakon što je prethodni smijenjen zbog korupcije.
Izvor: Dnevnik.ba

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više