⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Ponovno aktualizirani deklasificirani dokumenti američke Središnje obavještajne agencije (CIA), koji datiraju iz 1995. godine, otkrivaju kako su tadašnji analitičari procjenjivali budućnost Bosne i Hercegovine u jeku ratnih sukoba.
Kako su ranije objavljivali mediji, američki analitičari su u jeku rata procjenjivali da Bosna i Hercegovina teško može opstati u postojećim granicama te su razmatrali i scenarij njenog raspada.
“Multietnička Bosna i Hercegovina je Jugoslavija u malom. Njeno stanovništvo od četiri milijuna podijeljeno je na slavenske muslimane te srpsku i hrvatsku zajednicu, koje čine 43, 31 odnosno 17 posto stanovništva. U teoriji, njena vlada je nespretna koalicija vođa triju glavnih etničkih zajednica. U praksi, djeluje sporadično od listopada 1991., kada su se srpski predstavnici povukli iz skupštine“, stoji, između ostalog, u dokumentu koji je objavila glavna obavještajna agencija Sjedinjenih Država.
Dokument CIA-e također uključuje razne karte, poput ove, koja detaljno objašnjava strukturu Bosne i Hercegovine i cijele bivše Jugoslavije.
U dokumentima se otvoreno govori o mogućnosti podjele zemlje po etničkim linijama, pri čemu bi pojedini dijelovi teritorija bili vezani uz Hrvatsku i Srbiju. Takve procjene nisu bile marginalne, već dio ozbiljnih strateških analiza u vrijeme najžešćih sukoba.
CIA je pritom upozoravala da bi nastavak rata ili izostanak političkog rješenja mogao dovesti do potpunog sloma države, uz dugoročne posljedice za cijelu regiju.
Ipak, scenarij raspada nije se ostvario. Međunarodna intervencija i intenzivni diplomatski pritisci u konačnici su doveli do mirovnog sporazuma kojim je rat zaustavljen, a Bosna i Hercegovina očuvana kao jedinstvena država.
Iako ovi dokumenti nisu novi, njihovo ponovno pojavljivanje u javnom prostoru dolazi u trenutku pojačanih političkih napetosti, što dodatno otvara pitanje – koliko su upozorenja i procjene iz 1995. i danas relevantni.
Posebno je zanimljivo da su tadašnje analize, na koje su se pozivali i mediji, predviđale scenarije u kojima bi pojedini dijelovi Bosne i Hercegovine prirodno gravitirali prema susjednim državama.
Iako se takvi ishodi nikada nisu realizirali, činjenica da su bili ozbiljno razmatrani u najvišim obavještajnim krugovima i danas izaziva snažne političke i javne reakcije.
Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više