Sve je poskupjelo, ništa se ne mijenja: Tko još može normalno živjeti u Bosni i Hercegovini?

Visoke cijene osnovnih životnih potrepština i dalje su glavna briga građana BiH. Prema posljednjim podacima Konfederacije neovisnih sindikata, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj koštala je gotovo 3500 maraka. Oni s prosječnom plaćom ne mogu pokriti ni 50% troškova, a pravu muku trpe oni s minimalnom plaćom, koji ne mogu pokriti ni 30%.

Hoće li se povećati, razmotrit će se sljedeće godine. I dok najnovije povećanje minimalne plaće nije uvelike poboljšalo kvalitetu života građana, u praksi je dovelo do povećanja ukupnih troškova rada.

Bariša Šušnjar, Udruga poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine:

„Mala i srednja poduzeća su se čak i zatvorila, jer se puno teže prilagođavaju novim tržišnim situacijama. Očekujemo još goru sliku za mala i srednja poduzeća sljedeće godine s novim povećanjem minimalne plaće.“

Istovremeno, smanjuje se i broj zaposlenih. Dok je prošle godine u Federaciji BiH taj broj bio oko 550 tisuća, sada ih je 547 tisuća.

“Imamo situaciju koja se nastavlja, a to je da ljudi napuštaju BiH i odlaze u inozemstvo, i zbog toga se smanjuje broj zaposlenih. Trenutno nam treba 30 vozača, u uredu ih je 900, a ne možemo dobiti nijednog. Prosječna plaća u Centrotransu trenutno je 2600 KM, a u ovim uvjetima ne možemo imati osoblje koje može raditi na uslugama koje pružamo.” 

U budućnosti je gotovo sigurno da će bh. radnike zamijeniti strani radnici. Trend povećanja broja stranih radnika bilježi se već godinama. Tako je 2020. godine godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca iznosila 1.560 na državnoj razini, od čega 880 u Federaciji BiH. Danas je taj omjer 7.229, odnosno 4.490.

Igor Gavran, ekonomski analitičar:

„To otvara i prostor za uvoz radne snage, potpuno demografsko uništenje BiH. Lokalne vlasti ne samo da ne čine ništa da zadrže lokalno stanovništvo ili da se vrate oni koji su iselili, već naprotiv, doprinose daljnjem iseljavanju, najavljuju promjene Zakona koje će olakšati uvoz radne snage, trendovi koji se događaju sve su gori i gori i teško možemo vidjeti neku pozitivnu perspektivu.“

Sve će biti bolje u gospodarstvu kada se donese Zakon o fiskalizaciji, o kojem će sljedeći tjedan raspravljati savezna vlada, a zatim i parlamentarci, te će na kraju stupiti na snagu 1. siječnja. Uslijedilo bi šestomjesečno razdoblje prilagodbe, a od srpnja bi spomenuti Zakon smanjio sivu ekonomiju na minimum, sve su to najavile vlasti. Neki u oporbi su, međutim, skeptični.

Admir Čavalić, zastupnik u PD PFBiH (SBiH):

“Činjenica da je prag fiskalizacije za fizičke osobe relativno nizak, 5 tisuća km godišnje, znači da ako prodajete neki namještaj, automobil i slično, morate imati fiskalni uređaj, to jednostavno nema smisla za fizičke osobe. Problem je bio hoće li itko od ovoga profitirati, znamo da kad god se dogode fiskalizacije, postoje neke skupine koje dobro zarađuju na prodaji tog softvera i hardvera, vjerojatno se već zna tko će dobiti te poslove i procijenjeni trošak za gospodarstvo je nekoliko stotina milijuna maraka.“

A siva ekonomija, dodaje, postat će samo manje siva. Ne zato što su se vlasti time pozabavile, već jednostavno zato što bi se povećao broj subjekata koji su dio fiskalizacije.

izvor: n1info.ba