
SARAJEVO, BANJALUKA – U posljednje vrijeme sve se češće čuje da je Daytonski mirovni sporazum mrtav i da je vrijeme za njegovu reviziju, ali glavno pitanje je koliko je to realno u ovom trenutku i kako doći do novog dokumenta koji će biti ključan za funkcioniranje Bosne i Hercegovine u sadašnjim okolnostima.
Trenutno se ključni političari u sva tri naroda u Bosni i Hercegovini slažu da je vrijeme za novi Dayton, ali stavovi o tome kako bi on trebao izgledati potpuno su različiti. Zanimljivo je da je u svijetu sve više ljudi koji smatraju da Daytonski mirovni sporazum treba raspakirati i napraviti novi sporazum na kojem će se u budućnosti temeljiti BiH.
„Ne samo da Daytonski sporazum treba preispitati, već i cijelu NATO-ovu povelju“, nedavno je napisao Michael Flynn, bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost.
S ovom Flynnovom izjavom odmah su se složili i predsjednik HDZ-a, predsjednik stranke NiP i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, predsjednik stranke Emil Čović, te ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković. Međutim, Čović i Konaković ovo pitanje vide potpuno drugačije.
S jedne strane, čelnik HDZ-a smatra da je vrijeme za preispitivanje Daytona, koji će osigurati ravnopravnost hrvatskom narodu, dok Konaković smatra da je “vrijeme za novi Dayton” kako bi se od BiH napravila funkcionalna država i uklonili “etnički kotači koji stoje u kotačima naše budućnosti”.
Stoga Čović i Konaković imaju potpuno različite stavove o eventualnom raspakiranju Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je Bakir Izetbegović, vođa najveće bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini, prije nekoliko godina nazvao “luđačkom košuljom”.
„Dajtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama domoljubne i proeuropski orijentirane većine. Koči glavnu snagu u BIH. Pedeset osam posto ruku probosanskih stranaka su tradicionalno bošnjačke, koje su za stabilnost, mir, protiv kriza, za europski i NATO put. A Dayton tih 58 posto gura u 1/3“, rekao je tada Izetbegović.
Na „trećoj strani“, službena politika u Republici Srpskoj godinama govori da je Daytonski mirovni sporazum mrtav i da je potrebno vratiti se izvornim nadležnostima.
„Obavijestio sam predsjednika Vučića (Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije) da je Daytonski sporazum propao, da je BiH atrofirala zbog nespremnosti sarajevske politike da poštuje prava Republike Srpske, da su sudovi postali sredstvo odmazde i da Srpska ima pravo i obvezu zaštititi sebe i srpski narod“, rekao je Dodik nakon nedavnog posjeta Srbiji.
Inače, Dodik, kao i brojni drugi dužnosnici iz Republike Srpske, govore o potrebi “raspakiranja Daytona”, što je ideja koja se, s druge strane, oporbi u Republici Srpskoj nimalo ne sviđa.
Igor Crnadak, šef Kluba zastupnika PDP-a i bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, kaže da Daytonski sporazum nije srušen te da ga Republika Srpska treba braniti svim silama.
“Ideja koju trenutno predstavlja SNSD da se Dayton treba ugasiti dramatično je opasna, izravno ugrožava sigurnost cijele regije i njezina provedba dovela bi do spirale sukoba“, smatra Crnadak, dodajući da je kompletan svakodnevni život Republike Srpske, prema Daytonskom sporazumu, „u rukama naših institucija“.
I Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra da će u slučaju raspakiranja Daytona, Srbi i Republika Srpska biti najveći gubitnici.
„Nema povratka nadležnosti i ‘izvornog’ Daytona“, rekao je Vukanović, koji smatra da će se raspakiravanjem Daytona dodatno izgubiti kompetencije Republike Srpske i centralizirati vlast u Bosni i Hercegovini.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više