
Odluka Vijeća ministara da ne usvoji privremene zaštitne mjere protiv uvoza čelika direktno ugrožava domaće proizvođače i hiljade radnih mjesta. Stručnjaci upozoravaju da bi ova odluka mogla dovesti do smanjenja proizvodnje u industrijskim centrima poput Zenice i Prijedora. Glasovi protiv mjera dolazili su prvenstveno od ministara iz reda HDZ-a, čime su spriječili zakonodavne mjere namijenjene očuvanju domaće industrije.
Države regije su zaštitile svoju industriju čelika, ali BiH je to odbila. Kompanije iz naše zemlje iz ove industrije tražile su ovu mjeru kako bi mogle nastaviti s poslovanjem. To se prije svega odnosi na Novu Željezaru iz Zenice i Novu Ljubiju iz Prijedora.
Samo ove kompanije su direktno i indirektno povezane sa više od 500 firmi, što dovodi do 11.000 radnika koji su na određeni način vezani za proizvodnju čelika i pripadajuću industriju.
Vlada FBiH, Vlada RS-a i Vlada Brčko distrikta su dale svoje mišljenje, kao i Vanjskotrgovinska komora BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sve to nije bilo dovoljno da Vijeće ministara ni iz dva pokušaja izglasa odluku o privremenoj zabrani uvoza čelika, kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Paradoks je da za takve poteze nije dato nikakvo objašnjenje, već su se svi zadovoljili da jednostavno nije bilo političke volje. Glasovi protiv došli su prvenstveno od ministara iz HDZ-a. Stoga se postavlja pitanje zašto bi državna vlast bila protiv da se zaštiti jedna veoma važna domaća industrija za koju se veže hiljade radnika?
Oni kojima ne odgovara privremena zabrana uvoza čelika su oni koji se bave tim istim uvozom, odnosno transportne kompanije. Takvi bi zabranom izgubili dio prihoda, no posljedicama koje će neminovno uslijediti postavlja se pitanje kome će sada uvoziti čelik, ako domaće kompanije koje se bave proizvodnjom ugase svoje pogone, kako su i najavile.
Da paradoks bude veći uprava Nove Željezare je naprimjer Vladi FBiH ponudila povećanje vlasničkog udjela i osnaživanje državnog interesa, no bez ikakve reakcije.
Politika koja je bila protiv privremene zabrane uvoza čelika je izvjesno procijenila da gašenjem proizvodnje i gubitkom radnih mjesta neće biti pogođeni, jer u svemu tome ne vide svoje biračko tijelo.

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više