Zašto zaboravimo što radimo čim uđemo u novu prostoriju?

Sigurno vam se dogodilo da se sjetite nečega, krenete u drugu sobu, i onda, čim zakoračite unutra, potpuno zaboravite zašto ste uopće došli.

Iako takvi trenuci mogu izgledati kao mali „moždani kratki spoj“, znanstvenici ističu da se radi o sasvim normalnoj pojavi koju nazivaju učinak praga.

Mozak se „resetira“ na novom mjestu

Kognitivni neuroznanstvenik Christian Jarrett  objašnjava da naš mozak informacije i radnje prirodno raspoređuje prema kontekstu, primjerice, prema prostorijama u kojima se nalazimo. Kad prođemo kroz vrata, mozak napravi blagi „reset“, a misao ili namjera nastala u prethodnoj prostoriji lako može iskliznuti iz kratkotrajnog pamćenja.

Studija Sveučilišta u Queenslandu pokazala je da taj učinak nije uvijek jednak. Ako se radi o dvije vrlo slične prostorije, pamćenje se uglavnom ne poremeti. No kada je promjena okoline veća, recimo, prelazak iz dnevnog boravka u vrt ili ako smo usput ometeni, šansa da zaboravimo što smo htjeli napraviti naglo raste.

– Najčešće zaboravimo kada nam je um već zauzet drugim mislima. Tada uđemo u novu sobu i potpuno izgubimo nit – ističe Jarrett.

Mozak kao „registrator“ događaja

Slične zaključke ponudila je i ekipa znanstvenika sa Sveučilišta Notre Dame. Oni su otkrili da mozak funkcionira poput registratora, čim izađemo iz jedne prostorije, mozak „spremi“ informacije u jedno poglavlje, a u novoj prostoriji započinje novo.

U njihovom eksperimentu sudionici su prolazili kroz niz virtualnih i stvarnih soba noseći predmete. Rezultati su pokazali da je pamćenje puno češće zakazalo nakon prolaska kroz vrata, nego kada su ispitanici ostajali u istoj prostoriji, iako su prelazili jednaku udaljenost.

Znanstvenici su zaključili da nova okolina opterećuje radnu memoriju dodatnim informacijama, što otežava prisjećanje izvorne namjere.

Kako doskočiti učinku praga?

Dobra vijest je da postoje mali trikovi. Jarrett savjetuje da se pokušamo fokusirati na zadatak dok prolazimo kroz ova vrata, umjesto da mislima odlutamo drugdje. A ako je zadatak važan, vrijedi ga i zapisati, makar samo na stražnju stranu ruke.

Spavanje kao nastavak „arhiviranja“

Zanimljivo je da se mozak nastavlja ponašati poput registratora i dok spavamo. Istraživanja provedena u Londonu pokazala su da se sjećanja najprije formiraju u jednom dijelu mozga, a zatim tijekom sna preslaguju i trajno spremaju u drugi. Upravo zato dobar san igra ključnu ulogu u konsolidaciji memorije.

Dakle, ako se sljedeći put zatečete kako zbunjeno stojite na pragu i pitate se zašto ste ušli, nemojte paničariti. Vaš mozak samo radi ono što mu je prirodno: zatvara jedno poglavlje i otvara novo.

Izvor: 24sata.hr